Meloni prvi put dolazi u Zagreb, dan prije kritične odluke o talijanskom kreditnom rejtingu
Nakon što će talijanska premijera Giorgia Meloni sudjelovati na sastanku o novom Strateškom programu EU, ostaje još jedan dan u Zagrebu na bilateralnom sastanku s premijerom Plenkovićem. To je prilika da rezimiramo hrvatsko-talijanske gospodarske odnose
Današnji posjet talijanske premijerke Giorgije Meloni njen je prvi posjet Zagrebu i ujedno prvi posjet jednog talijanskog premijera Hrvatskoj u više od 20 godina. Meloni će, prema najavama, prvo danas imati radnu večeru s hrvatskim kolegom Andrejem Plenkovićem, kao i predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, malteškim šefom vlade Robertom Abelom i poljskim premijerom Mateuszom Morawieckim. Službeno, razgovarat će o novom Strateškom programu Europske unije za razdoblje od 2024. do 2029.
No jedna od glavnih tema, bilo na večeri ili na bilateralnom sastanku Plenković-Meloni u petak zasigurno biti uvođenje privremenih graničnih kontrola, kako na talijansko-slovenskoj, tako i na slovensko-hrvatskoj granici, kao i mogućnost zajedničkih graničnih patrola na onoj najkritičnijoj, hrvatsko-bosanskoj, koja je u isto vrijeme i granica Schengenskog prostora.
Podsjetimo, Italija, a za njom i Slovenija privremeno su suspendirale schengenski režim zbog drastičnog porasta ilegalnih ulazaka migranata – u Italiju, kao i u Austriju, iz Slovenije, a u Sloveniju iz Hrvatske. Italija je vratila granične kontrole prema Sloveniji kako bi spriječila ulazak potencijalnih terorista infiltriranih među ilegalne migrante i tražitelje azila koji dolaze takozvanom balkanskom rutom od Turske preko Grčke i zemalja bivše Jugoslavije, objasnio je talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani prošlog mjeseca.
“Međunarodna suradnja i učinkovitost snaga reda ključni su za uočavanje potencijalnih rizika. Osim naže zemlje još je osam država potpisnica Schengenskog sporazuma uvelo granične kontrole u nekim zonama. To su Francuska, Austrija, Njemačka, Norveška, Švicarska, Češka, Poljska i Slovačka”, dodao je Tajani. Nedugo nakon toga i Slovenija je uvela mjere nadzora na granici s Hrvatskom i Mađarskom.
Moody’s u petak odlučuje hoće li sniziti rejting Italija na “smeće”
Posjet Meloni nije znakovit samo zbog ponovnog intenziviranja višegodišnje migrantske krize, već i zato što samo dan kasnije utjecajna agencija Moody’s odlučuje o tome hoće li sniziti kreditni rejting Italije s najniže investicijske razine (Baa3) na onu sa “znatnim kreditnim rizikom” – ili, kolokvijalno rečeno, “smeće”. Moody’s će objaviti svoju revidiranu procjenu u petak, na dan kad će Meloni biti na sastanku s Plenkovićem.
Hrvatska, podsjetimo, trenutno ima bolji kreditni rejting od Italije – Moody’s joj je podigao rejting na investicijsku razinu Baa2 prošle godine, a prošlog tjedna ga je potvrdio, uz poboljšanje izgleda iz stabilnih u pozitivne. Italiji je pak izglede procijenio kao negativne još prošle godine.
“Potvrda rejtinga ‘Baa2’ odražava fiskalnu snagu Hrvatske i snagu institucija i sustava upravljanja koji su znatno snažniji od ostalih zemalja s istim rejtingom”, objasnili su u Moody’su. S druge strane, ista agencija ostavila je rejting SAD-a u procjeni prošlog tjedna na najvišoj razini, Aaa, ali je zato snizila izglede sa stabilnih, na negativne.
Degradiranje talijanskog kreditnog rejtinga moglo bi imati odjeka mnogo šire od same Italije. Slično snižavanje kreditnog rejtinga Grčke na razinu “smeća” 2010. uvelike je doprinijelo eurokrizi koja je bacila gospodarstva diljem EU, uključujući hrvatsko, u kaos. U tom kontekstu nije nebitno da je Italija trenutno druga najgora u eurozoni, iza same Grčke, po omjeru duga i BDP-a – 141,7 posto, daleko iznad prosjeka EU od 83,5.
Italija najveći trgovinski partner Hrvatske
A Italija je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2022. godinu, najveći vanjskotrgovinski partner Hrvatske, iznad Mađarske, Njemačke i Slovenije. U Italiju je izvezeno najviše robe – oko 12 posto ukupnog hrvatskog izvoza, a iz Italije je i uvezeno najviše robe – oko 14 posto ukupnog hrvatskog uvoza.
Prema podacima Centra za internacionalizaciju poslovanja Hrvatske gospodarske komore, Hrvatska je u Italiju lani najviše izvozila kukuruz, pšenicu, ogrjevno drvo i električne strojeve. Italija je pak u Hrvatsku najviše izvozila naftna ulja, hula-hop čarape, željezo i čelik te jahte i druga rekreativna plovila.
| Trgovinska razmjena Hrvatske i Italije | Izvoz | Uvoz | Ukupno | Saldo |
| 2013. | 1,254 | 1,985 | 3,239 | -0,731 |
| 2018. | 2,124 | 3,130 | 5,254 | -1,006 |
| 2019. | 2,126 | 3,467 | 5,593 | -1,341 |
| 2020. | 1,863 | 2,824 | 4,687 | -0,961 |
| 2021. | 2,406 | 3,582 | 5,988 | -1,176 |
| 2022. | 2,947 | 5,799 | 8,746 | -2,852 |
| 2023. (do 1.9.) | 1,816 | 3,794 | 5,610 | -1,978 |
Izvor: Centar za internacionalizaciju poslovanja HGK
2013. godine, kad je Hrvatska ušla u EU, izvoz u Italiju iznosio je 1,254 milijardu, a uvoz iz Italije 1,985 milijardi eura. Pet godina kasnije, 2018., izvoz iz Hrvatske je narastao na 2,124 milijarde, a uvoz iz Italije na 3,130 milijardi eura. Nakon značajnog pada u pandemijskoj 2020., uslijedio je daljnji rast, pa je prošle godine izvoz iznosio 2,947, a uvoz čak 5,799 milijardi eura.
Talijani su i dalje značajna kategorija gostiju za naš turistički sektor, pa je tako prošle godine Hrvatsku posjetilo 908.160 talijanskih turista, što je porast od čak 117,7% u odnosu na 2021. Talijanski turisti ostvarili su 3.897.516 noćenja, što predstavlja porast od 95,2% u odnosu na prethodnu godinu, prema evidenciji HGK.
Od 1993. do kraja 2022. godine talijanski su investitori u Hrvatsku uložili 4,1 milijarde eura, od čega su prošle godine investirana 372,4 milijuna eura, što Italiju čini petim najvećim inozemnim investitorom u Hrvatsku. Najznačajnija područja ulaganja su: financijske uslužne djelatnosti, trgovina na malo i vlasnička ulaganja te poslovanje nekretninama. Tu svakako vrijedi spomenuti da su dvije najveće hrvatske banke Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb, u vlasništvu talijanskih banaka – ZABA u vlasništvu UniCredita, a PBZ u vlasništv Intese Sanpaolo.
Hrvatske su tvrtke u Italiju od 1993. do kraja 2022. imale, očekivano, daleko manja ulaganja u Italiju – 42,9 milijuna eura, po čemu je Italija na 16. mjestu po značaju naših ulaganja u inozemstvo.
Europska komisija, inače, u svom posljednjem izvještaju prognozira gospodarski rast Italije od samo 0.7 posto ove godine te 0.9 posto 2024. i 1.2 posto 2025. godine. Ipak, što se kreditnog rejtinga zemlje tiče, analitičari sumnjaju da će ga Moody’s zaista spustiti u petak, budući da druge dvije vodeće svjetske agencije, S&P i Fitch, drže Italiju na jednoj razini više od Moody’sa, sa stabilnim izgledima. Tolika razlika između procjena bi, drugim riječima, bila prilično neobična.
