Tri ekonomista o EU prognozama za Hrvatsku: Hoće li kompanije zbog rasta plaća dizati cijene ili smanjiti profite
Europska komisija u jesenskim prognozama za Hrvatsku očekuje solidan rast BDP-a, no upozorava na neke rizike. Pitali smo domaće ekonomiste, Sašu Drezgića, Velibora Mačkića i Zorana Aralicu, što misle o tome
Jesenske ekonomske prognoze Europske komisije za Hrvatsku, koje su objavljenje u srijedu, 15. studenog, dobre su, očekuje se solidan rast gospodarstva (iako manje od očekivanja koja je nedavno iznio ministar financija), no ekonomisti iz Bruxellesa upozoravaju da je glavni rizik za ekonomske izglede Hrvatske sporiji pad inflacije od očekivanog te čak ukazuju da bi se – intenzivira li se rast plaća – mogla dogoditi time uzrokovana spirala rasta cijena.
Pitanje je pritom, naravno, što će učiniti kompanije, hoće li pritisak, ako se on pojača, preliti na svoje cijene ili ipak u većoj mjeri pristati podnijeti trošak te smanjiti profite koji su i ove i prošle godine rasli.
„Taj rizik (spirale rasta plaća i cijena, op. ur.) bi se pogoršao ako pritisak troška plaća ne asporbiraju kompanije kroz svoje profite, koji su rasli u 2022. godini i početkom 2023. godine. U takvom bi scenariju trgovinska bilanca mogla biti pogoršana uslijed jakog rasta domaće potražnje, dok bi cjenovna konkurentnost izvoza mogla biti ugrožena“, stoji u danas objavljenom dokumentu Komisije.
“Profiti rastu jer je to moguće”
„Profiti kompanija rastu jer je to moguće, jer tržište to trpi“, komentira situaciju za FORBES Hrvatska Saša Drzegić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, „a kompanije će se prilagoditi budu li morale.“ Na pitanje smatra li da je moguć scenarij da zbog intenzivnijeg rasta plaća i cijena trgovinska bilanca zemlje bude pogoršana, odgovara kako je to moguće kao privremeni scenarij. „To je pitanje koje se odnosi na konkurentnost kompanija i one će povući poteze koje moraju i mogu“, dodaje.
Smatra da je, što se inflacije tiče, Hrvatska u specifičnoj situaciji jer ima više izvora inflacijskih pritisaka. To su sve veća sredstva iz EU fondova (što vodi fiskalnoj ekspanziji), rast plaća javnog sektora, rast cijena kompanija te niska nezaposlenost i nedostatak radnika koji stvara pritisak na rast plaća. S druge strane, dodaje, anti-inflacijski pritisci uslijed rasta kamatnih stopa nisu jako izraženi, a k tome smo u predizbornoj godini.
Što će oni koji žive od lohn poslova?
Zoran Aralica, istraživač s Ekonomskog instituta Zagreb, navodi kako je za očekivati da će se nastaviti pritisak u smjeru rasta plaća što će pak teže podnijeti dio domaće prerađivačke industrije koja se oslanja na tzv. lohn poslove (doradne poslove za strane komapanije) i u svom poslovanju računa na cjenovnu, a tehnološku konkurentnost.
Europska komisija, da podsjetimo, očekuje da će rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini biti 2,6 posto (ministar fiancija Marko Primorac nedavno je naglasio da Vlada očekuje 2,8 posto, kako su prenijeli i mediji), a u idućoj godini se očekuje 2,5 posto. Glavni rizik za ekonomske izglede Hrvatske za Komisiju je sporiji pad inflacije od očekivanog – ona se kod nas pokazala ustrajnija nego u drugim dijelovima eurozone. S ovogodišnjih 8,1 posto trebala bi pasti na 2,4 posto sljedeće i na 1,67 posto 2025. godine. Na saldo opće države vjerojatno će, pak, negativno utjecati velika povećanja plaća u javnom sektoru i socijalnih naknada koja vrše pritisak na rashode.
Velibor Mačkić, izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i savjetnik Predsjednika RH, kaže za FORBES Hrvatska da se slaže se s ocjenom glavnog rizika Komisije te je vrlo kritičan prema potezima koje jest (ili nije) vukla Vlada Andreja Plenkovića.
Ključna će biti reakcija poslodavaca i njihove odluke o amortizaciji profita uslijed porasta plaća, a tu se Vlada nije strateški dobro postavila.
Velibor Mačkić, ekonomist i savjetnik Predsjednika RH
„Iz tog razloga smo kao Ekonomski savjet PRH na sjednici u lipnju 2023. uputili poruku kako ne vidimo smisao da se fiskalna politika ponovno petlja u politiku plaća i to u predizbornom razdoblju, a pogotovo uzevši u obzir okolnosti na tržištu rada i trend kretanja profita u privatnom sektoru, oba izrazito pozitivna. Oportunizam jest pogonsko gorivo političara i on je potpuno legitiman, ali odgovorna Vlada bi trebala razmišljati unaprijed i postaviti se puno mudrije jer ova ocjena nije iznenađenje ni za koga od nas“, naglašava. Dodaje da nas je do ove situacije dovelo „nerazlikovanje politike plaća (odnosa između poslodavca i radnika u privatnom i javnom sektoru) od politika koje utječu na raspoloživi dohodak (npr. porezna politika) dovelo do ove situacije“.
Mačkić: Za obaranje inflacije ključan sektor usluga
Vezano za aktualnu situaciju i kretanje plaća te inflacije on ističe nekoliko elemenata. „Prvo, porast realnih plaća u ovom trenutku je zapravo održavanje realne kupovne moći građana, a za dio njih, npr. radnike u javnom sektoru, ne može se ni pričati o dijeljenju koristi od rasta BDP-a. Drugo, „the-last-man-standing“ kod obaranja inflacije je sektor usluga te treba promatrati kako će se tu kretati promjene plaća i profita – uz nezanemariv utjecaj strane radne snage u zauzdavanju rasta plaća. Treće, ključna će općenito biti reakcija poslodavaca i njihove odluke o amortizaciji profita uslijed porasta plaća, a tu se Vlada nije strateški dobro postavila. Četvrto, plaće su u Hrvatskoj niske i nije iznenađenje da rastu dok okolnosti na tržištu rada i oporavak svih ekonomija to dodatno potiče. Peto, rast jediničnog troška rada i smanjenje cjenovne konkurentnosti se treba korigirati povećanjem institucionalne, tj. necjenovne konkurentnosti, ali se na tome uopće nije radilo, niti jedna reforma nije provedena u zadnjih seda godina stabilokracije“, poručuje Mačkić.
