Podsjećamo na poslovni put poduzetnika koji je postao značajan politički faktor
U poduzetničke vode uplivao je prije 30 godina u Osijeku s tvrtkom Dicentra, a u političke s Miroslavom Škorom prije pet godina. Jedan je od ključnih lidera Domovinskog pokreta, osnivač i veliki financijer, a s obzirom da je stranka na ovim izborima stekla 14 mandata postali su i potencijalni kandidati za Banske dvore
Jedan od lidera desničarskog Domovinskog pokreta, poduzetnik Mario Radić (1970.), poručuje nakon izbora da je prema njima iz drugih stranaka „poziva bilo i bit će“, ali važno domeće da oni neće „pregovarati ni o ministarstvima ni foteljama, već o politikama.” Očito, žele da ih javnost i budući mandatar doživi kao posebno važan i težak puzzle u sastavljanju nove vlade, i to onaj koji će donijeti promjene.
Paralelno uz prvog čovjeka DP-a, Ivana Penavu, Radić se nameće kao „čovjek s kojim se priča“. Dok je još otvoreno što se konkretno trži na hrvatskoj stranačkoj tržnici i po kojoj cijeni, činjenica jest da zahvaljujući privatnom biznisu u kojem dosta uspješno pliva već 30 godina, Radiću sigurno ne nedostaje konkretnog iskustva u pregovorima raznih vrsta niti cjenkanju. U politici je pak relativno kratko (od izleta Miroslava Škore 2019. godine u predsjedničke izbore), kao i u saborskim klupama. U Hrvatski sabor bio je izabran 2020. godine, potom je stavio mandat u mirovanje te ga je aktivirao u prosincu prošle godine.
Poduzetnika Maria Radića politika je, međutim, toliko zagolicala da se sada gura u njene prve redove i cilja na Banske dvore, ističući pritom izrazito hrvatstvo i domoljublje. Hoće li i koliko biti u tome uspješan, vidjet ćemo, a evo što, prema službenim izvorima, čini njegov biznis.
Osvajanje Pevexa
Najpoznatiji je vjerojatno kao jedan od većih suvlasnika Pevexa, gdje drži osobno i preko tvrtke Filir 16,6 posto dionica. Najveći pojedinačni vlasnik je njegov prijatelj Pavle Vujnovac (vlasnik PPD-a i Enna grupe) koji drži 36 posto, a u vlasničkoj strukturi je i njegov bivši prijatelj, Jurica Lovrinčević s 23 posto (osobno i preko tvrtke Dicentra). Pevex nije još objavio rezultate poslovanja u 2023. godini – kada su Vujnovac i Radić imali neuspješan pokušaj prodaje svojih udjela – a u 2022. godini je prihod bio 386 milijuna eura, uz dobit od 34,8 milijuna eura.
Kad su lani, dakle, Vujnovac i Radić tražili kupca za Pevex, u javnosti je procirkulirala procjena o tržišnoj vrijednosti od 400-500 milijuna eura, a stvar je završila Radićevom izjavom da (jedina) pristigla ponuda „nije adekvatna“.
U Pevex (nekad Pevec) su ušli 2016. godine, a Radić je tada bio suvlasnik Dicentre s Juricom Lovrinčevićem, tvrtke koja je bila jedan od malih dobavljača i dioničara, a u akciji preuzimanja sudjelovao je i Vujnovac. U intervjuu za Jutarnji list je koju godinu kasnije rekao da je tada prvi put s njime ušao u posao na Skupštini Peveca. „Skupila se ekipa nas malih dioničara, tada je to bio prevelik zalogaj za nas i tako mi je Pavao pao na pamet. I on je pristao uložiti, ne u smislu upravljanja već ulaganja.“ U istom je intevjuu spomenuo da su on i prijatelji Pavlu Vujnovcu pomogli na početku njegove karijere da nađe posao u PPD-u na prodaji plina, te su se tako počeli intenzivnije družiti. To je bilo 2006. godine, nakon što je Vujnovac diplomirao na osječkom Ekonomskom fakultetu. (U uvodu pak Vujnovčeva intervjua T portalu iz 2021. godine, kaže se da mu je poslovni put počeo „kada se putem natječaja zaposlio u PPD-u u Vukovaru“. Kako god bilo, ubrzo je tu tvrtku preuzeo.)
Što radi Filir
Osječku Dicentru, koja je nakon poslovnog razlaza završila u vlasništvu Lovrinčevića, rođaci su osnovali 1994. godine. Kao inženjer telekomunikacija, kako je govorio u medijima, nije mogao dobiti posao s dovoljno dobrom plaćom. Dvojac Radić-Lovrinčević je počeo kupivši hladnjaču i distribuirajući sladoled, a postepeno su postali zastupnici stranih robnih marki. Filir, tvrtku za trgovinu i usluge, su pak osnovali 2000. godine, a 2012. otkupili Bobi snacks od austrijske tvrtke Lorenz Snacks Group.
Filir je sada u vlasništvu samo Maria Radića. Prema podacima Infobiza, u 2022. godini toj je tvrtki prihod bio 37,6 milijuna eura, a dobit 2,11 milijuna eura. Osnovna djelatnosti je zastupanje stranih tvrtki, uvoz i distribucija, ali bavi se i logistikom te nekretninama. U vlasništvu ima, naime, velike poslovne prostore koje iznajmljuje korisnicima Podunavske slobodne zone. Filir je, naime, zajedno s Fondom za obnovu i razvoj grada Vukovara 2003. godine osnovao tvrtku Podunavska slobodna zona i dobio koncesiju na 25 godina, a prethodno je od bivše tvornice Vuteks kupio i preuredio devastirane hale, te je sagradio nove, uključujući i carinski terminal.
Kako vidi strane radnike
Javni servis bilježi da je Filir prošle godine u Vukovaru osnovao i tvrtku Denarios za privremeno zapošljavanje i posredovanje u zapošljavanju, no zasad o njoj nema poslovnih pokazatelja. Takve tvrtke se inače često bave i dovođenjem ili privremenim zapošljavanjem stranih radnika, no Radić izjavljuje da on ne zapošljava strane radnike.
Domovinski pokret se, podsjetimo, zalaže za uspostavljanje strožih kriterija za ostvarivanje prava na privremeni rad u Hrvatskoj. To bi, prema njihovom programu, uključilo obavezno poznavanje hrvatskog jezika, strožu provjeru i nostrifikaciju obrazovnih kvalifikacijskih dokumenata kao i liječničke preglede. Navode i kvote za ulazak stranih radnika na hrvatsko tržište rada „prema stvarnim potrebama u pojedinim sektorima“ te njihovo usklađivanje s „realnom situacijom na tržištu imajući u vidu strateški razvoj Republike Hrvatske“. Hrvatska je, inače, 2021. godine napustaila sustav kvota.
