Rudnik litija u Srbiji izazvao žestoke prosvjede. Kome je ta sirovina tako važna i u čemu je problem?
Prema planovima tvrtke Rio Tinto, srbijanske vlade i Europske komisije, dolina Jadra u zapadnoj Srbiji ugostila bi najveći rudnik litija u Europi. Taj bi rudnik mogao osigurati čak devet desetina trenutnih potreba Europe za litijem. Jedini značajni europski proizvođač te sirovine važne za baterije i električne automobile je trenutno Portugal, a globalno je vodeća Australija
Proizvođači automobila trebat će sve više litija za baterije, kako se ubrzava prijelaz na vozila s nultom emisijom – a Rio Tintov projekt Jadar mogao bi osigurati čak devet desetina trenutnih potreba Europe za litijem.
Tako je 19. srpnja pisao BBC, izvještavajući o sklapanju sporazuma Europske unije i Srbije vezanom za mogućnost iskorištavanja litija u dolini rijeke Jadar, a Beograd je tada posjetio i njemački klancelar Olaf Scholz koji je ‘deal’ opisao kao onaj koji će pomoći u obrani europske ekonomske sigurnosti. Važan je, jasno, i za njemačku auto industriju.
U Beogradu je radi tog sporazuma bio potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič, na sastanku koji je opisan kao „summit za kritične sirovine“, dok su među gostima bili i predstavnici Mercedes-Benza i Stellantisa, koji zajedno čine, kako je pisao BBC, skoro četvrtinu prodaje automobile u Europi.
| Europski Akt o kritičnim sirovinama EU je donijela Akt o kritičnim sirovinama, koji je stupio na snagu u svibnju ove godine, a sve zbog svoje zelene i digitalne tranzicije te jačanja dugoročne konkurentnosti. Među tim sirovinama su i litij, kobalt i nikal koji se koriste u proizvodnji baterija. EU potražnja za litijskim baterijama će, kako se lani navodilo na stranicama Europske komisije, porasti 12 puta do 2030. godine te 21 puta do 2050. godine. |
Ono što je Šefčovič u ime Komisije tada formalno potpisao sa Srbijom je Memorandum o razumijevanju radi stvaranja strateškog partnerstva o održivim sirovinama, lancu vrijednosti za baterije i električna vozila, a temelji se na Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Srbije koji je potpisan još 2013. godine. U idućih šest mjeseci bi EU i Srbija trebali razviti plan s konkretnim akcijama da to partnerstvo zaživi, a Šefčovič je izjavio da to “otvoriti vrata najvećim inozemnim izravnim investicijama u povijesti Srbije”. Također, da bi Srbija mogla biti prva europska zemlja koja ima cijeli lanac opskrbe, od iskopavanja litija do proizvodnje električnih vozila.
Što poručuje šef iz Mercedes-Benza
Što se doline Jadra tiče, ugostila bi najveći rudnik litija u Europi, kako je pisao Reuters. Njemački Mercedes-Benz je, naravno, potencijalni je kupac litija iz Srbije i podržao bi dovođenje većeg dijela vrijednosnog lanca baterija u Srbiju, izjavio je na beogradskom summitu izvršni direktor tvrtke Ola Kaellenius. “Oni grade vrlo moderan rudnik, a mi smo potencijalni kupac. Da bi to bilo ekonomično, sigurno bismo imali dio lanca vrijednosti u zemlji”, rekao je za Reuters, “možda do proizvodnje baterijskih ćelija… Mi bismo to podržali.”
Cilj je, kako se to pak formalno kaže na stranicama Komisije, da se kroz to partnerstvo pruži podrška razvoju nove lokalne industrije i visokokvalitetna radna mjesta vezano za lanac vrijednosti za električna vozila „potpuno poštujući visoke okolišne i društvene standarde te transparentno odgovarajući na zabrinutost lokalne zajednice“.
Podsjetimo na kronologiju: srbijanska vlada je nakon velikih prosvjeda 2021. i 2022. godine, uvela moratorij na iskopavanje litija i ukinula dozvolu kompaniji Rio Tinto kojom je bilo određeno područje za rudarenje litija u projektu Jadar, vrijednom čak 2,4 milijarde eura. Sada, dvije godine kasnije, Ustavni sud je proglasio neustavnom tu zabranu, odnosno poručio da je vlada „prekoračila granice svoje nadležnosti” ukidanjem uredbe o prostornom planu područja za eksploataciju i preradu rude litija. Nekoliko dana kasnije vlada je, očito zadovoljna tom presudom, ekspresno izglasala novu uredbu koja daje dozvolu i omogućava projekt Rio Tinta.
Ništa od ekploatacije još barem četiri godine
Kako je objavila Hina, procjene su da bi, uz pogodovanje za dobivanje neophodnih dozvola i suglasnosti, početak realizacije projekta mogao biti za tri do četiri godine. Nakon izbijanja aktualnih masovnih prosvjeda građana koji se plaše zagađenja zemljišta, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je ovog vikenda izjavio da „barem dvije iduće godine neće biti kopanja litija“, a strahove za zdravlje zbog rudarenja litija smatra neutemeljenima.
Anglo-australski rudarski konglomerat Rio Tinto je otkrio ležišta nove rude koju je nazvao jadarit prije dvadeset godina, što je zapravo ležište visokokvalitetnog litija i bora, a nalazi se nedaleko od grada Loznice u zapadnoj Srbiji. Procjena je da bi se tu moglo godišnje proizvoditi oko 58 tisuća tona litijeva karbonata, što je ekvivalent oko 11 tisuća tona čistog litija, a ukupno bi mogao proizvesti u 40 godina 2,3 milijuna tona litijevog karbonata, stoji na internetskim stranicama Rio Tinta. „Jadar“ su pritom nazvali ležištem svjetske klase, a neveli su da planiraju proizvoditi litijev karbonat čistoće 99,5 posto „što predstavlja materijal pogodan za izradu baterija“.
Kako u tekstu o prosvjedima u Srbiji piše AP i projektu Jadar, tijekom svoje 150-godišnje povijesti, Rio Tinto se suočavao s optužbama za korupciju, degradaciju okoliša i kršenje ljudskih prava na svojim lokacijama iskopavanja, „povijest koja je uznemirila stanovnike u Jadru i srpske skupine za zaštitu okoliša“.
Gdje se proizvodi najviše litija i tko najviše ulaže
Najveći globalni opskrbljivač litija je Australija, piše Euronews, sa 88 tisuća tona, a drugi je Čile, dok je Kina na trećem mjestu sa 33 tisuće tona. U EU je jedini značajni proizvođač litija Portugal sa 380 tona u prošloj godini. Postoje ambicije da se ta proizvodnja poveća, ali ni portugalska javnost time nije oduševljena.
Prema američkoj geološkoj studiji na koju se poziva Euronews, Srbija ima rezerve litija od oko 1,2 milijuna tona, a Portugal 270 tisuća. Prema toj studiji, Njemačka “sjedi” na 3,8 milijuna tona, a Češka na 1,3 milijuan tona, pa se postavlja pitanje zašto se tamo ta ruda ne vadi.
Kako je pisao Forbes Srbija, pozivajući se na analizu Centra za istraživanje ekonomskih politika (CEPR), pokazuje se da su najveći investitori u litij Amerikanci, a potom oni koji dolaze iz Južne Amerike i Kine. Daleko iza su investitori iz Britanije, Australije i EU-a. Dva najveća rudnika litija u Australiji su u vlasništvu kineskih kompanija.
| Diplomacija za sirovine Kako se objašnjava na službenim stranicama Euroske komisije, pod naslovom „Diplomacija za sirovine“, pristup sirovinama na globalnom tržištu je Komisijin prioritet, a ta vrsta diplomacije dio Europske strategije sirovinama, što znači da sklapa strateška partnerstva. Do sada su sklopljen as Argentinom, Australijom, Kanadom, Čileome, Demokratskom Republikom Kongo, Grenlandom, Kazahstanom, Namibijom, Norveškom, Ruandom, Ukrajinom i Zambijom, a dodatno su odnosi uspostavljeni s Brazilom, Kinom, Kolumbijom, Japanom, Meksikom, Peruom, SAD-om, Urugvajem i EuroMed zemljama te Afričkom unijom. |
