Sada je kritično sa srbijanskim NIS-om zbog sankcija, a Janaf ima 5 partnera povezanih s Rusijom
Janaf posluje s pet poslovnih subjekata koji su povezani sa subjektima iz Ruske Federacije, objavili su u zadnjem financijskom izvještaju iz te kompanije u listopadu prošle godine. Tada, međutim, nisu očekivali da će zbog toga – odnosno dodatnih američkih sankcija – upasti u probleme, a srbijanski NIS im je pritom najveći poslovni partner
Kad je Uprava Janafa u listopadu prošle godine obavila Financijski izvještaj za razdoblje 1. siječnja do 30. rujna, naveli su sljedeće: ukupni prihodi su 99,6 milijuna eura i manji su za 11,9 posto od ostvarenja prethodne godine, a prihodi od transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata manji su 15,2 posto. Malo dalje, objavljena je još jedna zanimljiva informacija: Janaf posluje s pet poslovnih subjekata koji su povezani sa subjektima iz Ruske Federacije.
Iako ih nisu pobrojali, jedan od njih je srbijanska naftna kompanija NIS, oko koje se sada digla uzbuna jer je ta kompanija dio novog paketa američkih sankcija ruskom energetskom sektoru. U većinskom je vlasništvu ruskih kompanija, a Janaf je, s druge strane, u velikoj mjeri ovisan o ugovoru koji je sklopio s NIS-om početkom 2024. godine o transportu nafte.
Sada se u Janafu pitaju kako će se to za njih razriješiti, a još prije tri mjeseca u poslovnom izvještaju nije bilo ni naznaka ikakvih upitnika.
Rekordni ugovor sa Srbijom iz siječnja 2024.
Vezano za vojna djelovanja Rusije na teritoriju Ukrajine i učinke sankcija za Rusiju te izloženosti prema Rusiji, kaže se u tom izvještaju da je Janaf “u mogućnosti prilagoditi svoje poslovanje zahtjevima korisnika i alternativnim scenarijima poslovanja na tržištu transporta nafte te skladištenja nafte i naftnih derivata. Temeljem trenutno dostupnih informacija ne očekuju se značajna negativna odstupanja u poslovanju Društva”.
Podsjetimo da je u siječnju prošle godine Janaf s NIS-om sklopio ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte do prosinca 2026. godine. Prema ugovorenom volumenu, kako je objavila Uprava, koju vode Stjepan Adanić i Vladislav Veselica, to je bio rekordni ugovor, “zahvaljujući kojemu još jednom potvrđujemo značaj Janafa kao ključnog dionika energetskog sektora Republike Hrvatske, ali i cijele regije.” Taj ugovor, rečeno je također, jamči sigurnost i profitabilnost poslovanja u narednom razdoblju.
NIS je dugogodišnji klijent Janafa, ali količine transporta nafte su doista esklirale. Primjerice, u prethodnom ugovoru, sklopljenom u prosincu 2022. godine (trebao je biti na snazi do kraja 2024. godine) radilo se o 6,2 milijuna tona nafte. Za 2022. godinu je postojao ugovor za 3,2 milijuna tona, a za 2021. godinu 2,75 milijuna tona. U najnovijem priopćenju su iz Janafa objavili kako se od prosinca 2022. putem njihova sustava u Srbiju transportira isključivo nafta neruskog podrijetla.
Transport nafte je Janafu 65 posto prihoda
Svakako, ne riješi li se Srbija u roku 45 dana ruskih većinskih vlasnika NIS-a (Gazpromnjeft i Gazprom), Janafu se smiješe teški dani jer mu je NIS najveći poslovni partner. Tek oko 30 posto poslovnih prihoda ostvaruje u Hrvatskoj. Gledano po strukturi prihoda, lani je do listopada 60,3 milijuna eura prihoda došlo od transporta nafte (64,9 posto prihoda od temeljne djelatnosti), 21 milijun eura od skladištenja nafte (22,7 posto prihoda od temeljne djelatnosti) i 11,5 milijuna eura prihoda od skladištenja derivata (12,4 posto prihoda od temeljne djelatnosti).
| Što je Janaf objavio na Zagrebačkoj burzi Kako je Janaf objavio u ponedjeljak poslijepodne na Zagrebačkoj burzi, puna primjena sankcijskog paketa SAD-a kojim je obuhvaćen i NIS nastupiti će 27. veljače, “a do tada je moguća prilagodba i poduzimanje mjera koje bi omogućile dezinvestiranje i podržavanje sigurne opskrbe naftom Republike Srbije”. Navode da sada nije moguće predvidjeti budući intenzitet američkih sankcija NIS-u, pa “nije moguće procijeniti sve učinke predmetnih sankcija na poslovanje društva Janaf”. Kako kažu, prate razvoj događaja i mjere Vlade RH, EU i nadležnih instituacija, procjenjuju rizike i mogućnosti njihova ublažavanja. “Po potrebi, Janaf će revidirati poslovne planove kako bi se u budućem razdoblju, u najvećoj mogućoj mjeri, održalo poslovanje na razini koja jamči zadovoljstvo dioničara, poslovnih partnera I zaposlenika”, stoji u obavijesti. |
Kad smo u nedavnom razgovoru s konzultantom Jasminkom Umićevićem postavili pitanje o Janafu, odgovorio je da je pad prometa i dobiti uglavnom posljedica smanjenja potražnje za transportom i skladištenjem nafte, fluktuacija u globalnim energetskim tržištima te povećanih operativnih troškova zbog značajnih ulaganja u modernizaciju i sigurnost. No, on je ocijenio da kompanija održava stabilan poslovni model i uspješno ulaže u diverzifikaciju, posebno kroz projekte obnovljivih izvora energije.
To je bilo u studenome prošle godine. Nijje se, očito, tada očekivalo širenje američkih sankcija, pa je sad veliko pitanje kako će se razriješiti vlasnička struktura NIS-a gdje Gazpromnjeft i Gazprom zajedno drže 56,15 posto.
Ima li to veze s Molom?
Spomenimo da Janaf ima problema i s Molom koji ga je lani prozvao za nepravednu cjenovnu politiku i previsoke transportne tarife, te minimalno koristi Janafove usluge za svoje rafinerije.
Kako se čini, Janaf bi se i bez najnovijeg kruga američkih sankcija u dogledno vrijeme našao u značajnim problemima jer postoje planovi izgradnje naftovoda između Mađarske i Srbije koji bi omogućio direktno povezivanje rafinerija u Pančevu s mađarskom infrastrukturom, kako je za FORBES Hrvatska rekao Umićević, predstavljajući to kao ozbiljnu prijetnju Janafovom poslovanju.
“Ova infrastruktura, osmišljena kako bi zaobišla trasu Janafova naftovoda između Omišlja i Pančeva, može imati negativne učinke, gubitak ključnih prihoda jer transport nafte prema Srbiji i skladištenje na terminalu Omišalj čine značajan dio Janafovih prihoda. Preusmjeravanje na novi naftovod drastično bi smanjilo promet i prihod od ključnog inozemnog klijenta, Naftne industrije Srbije (NIS). Također, taj će naftovod minimizirati Janafovu ulogu kao kritičnog opskrbljivača naftom za Srbiju i Mađarsku čime bi se se umanjila njegova pozicija u regionalnom energetskom lancu i njegova strateška važnost”, ocijenio je.
Što kažu Amerikanci, a što u hrvatskoj Vladi
Inače, kako je u nedjelju prenijela Hina izjavu pomoćnika američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja Jamesa O’Briena ra Radio-televiziju Srbije, jedini uvjet za Washington je da iz NIS-a “nema odljeva novca u Rusiju”. Kkao je rekao, ne žele da Rusija upravlja tom ključnom tvrtkom u Srbiji. “Dakle, jedini način da rizik bude nula jest da udio ruskog vlasništva bude – nula. To je pozicija s kojom ulazimo u ovaj razgovor”, rekao je O’Brien.
Veselica, član Uprave Janafa Veselica je, u izjavi u petak za HRT, izjavio kako je Janaf napravio stres test i vjeruje da će se naći rješenje, odnosno model provedbe ugovora, a u kompanijskom priopćenju od petka se kaže kako su predstavnici nadležnih hrvatskih institucija u proteklom su razdoblju „kroz izravan kontakt s američkom administracijom, koja je svjesna geostrateške važnosti Janafa za energetsku sigurnost regije, surađivali na pronalaženju rješenja za ublažavanje negativnih posljedica na poslovanje Društva”. Dodajmo da je premijer Andrej Plenković pak poručio da će „osigurati da poslovanje Janafa ne bude nimalo ugroženo“ te izjavio da 95 posto transporta nafte prema Srbiji ide kroz Janaf.
| Manevar iz 2022. godine zbog europskih sankcija U svibnju 2023. godine je Gong, u suradnji s Nezavisnim društvom novinara Vojvodine, objavio analizu pod nazivom “Plin i nafta u Hrvatskoj I Srbiji u sjeni ruske agresije na Ukrajinu”, gdje se razrađuje i vlasnički manevar koji je Srbija napravila 2022. godine u NIS-u zbog EU sankcija za Gazpromnjeft I njegove podružnice koje nisu u EU, ali su u njegovom vlasništvu većem od 50 posto. Naime, do tada je Gazpromnjeft sam držao 56,15 posto vlasništva, a onda je prodao 6,15 posto Gazpromu koji nije pod sankcijama, pa su tako bili osigurani uvjeti za nastavak poslovanja. |
