Šefica Europske središnje banke upozorila na dva velika rizika za ekonomiju i inflaciju
Geopolitička fragmentacija svijeta i klimatske promjene će sve više utjecati na promjenjivost gospodarskog rasta i inflaciju, istaknula je šefica Europske središnje banke gostujući u Dubrovniku na konferenciji Hrvatske narodne banke. Primjerice, ekstremno vruće ljeto može u eurozoni pogurati inflaciju hrane za 1-2 postotna boda
I klimatske pormjene povećavaju neizvjesnosti oko kretanja inflacije: istraživanje Europske središnje banke (ECB) pokazuje da ekstremna ljetna vrućina može na koncu potaknuti inflaciju hrane u eurozoni između jedan i dva postotna boda.
To je, među ostalim, u vrlo zanimljivom govoru prošlog vikenda navela predsjednica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde, gostujući na 30. međunarodnoj ekonomskoj konferenciji koju je u Dubrovniku organizirala Hrvatska narodna banka.
Posvetila ga je aktualnoj geopolitičkoj fragmentaciji svijeta i klimatskim promjenama, naglasivši da će oni sve više utjecati na promjenjivost gospodarskog rasta i inflaciju, a problem je što su to ujedno rizici koje je teško predviđati jer ih je, među ostalim, teško kvantificirati.
Utjecaj rata i klimatskih promjena
„Fragmentacija dosad vrlo globaliziranog svijeta je tip rizika s kojim se napredne ekonomije nisu susrele od razdoblja nakon Prvog svjetskog rata. A rapidna promjena klime je rizik koji nismo vidjeli tisućljećima“, rekla je.
Postoje novije studije, spomenula je, koje procjenjuju da u zemljama koje su geografski blizu ratnim zonama proizvodnja pada više od 10 posto u pet godina, a inflacija u prosjeku naraste pet postotnih bodova. Druga studija pokazuje da kompanije koje su više izložene geopolitičkim rizicima dolaze u veći rizik bankrota, smanjene tržišne vrijednosti i većih financijskih troškova.
Geopolitički rizici stvaraju različite tipove „prelijevanja“ i teško ih je predvidjeti, a slično je i s klimatskim promjenama, kaže Lagarde. To je vidljivo na primjeru poteškoća s kojima se suočava industrija osiguranja u određivanju precizne cijene klimatskog rizika.
Osim toga, rizici geopolitičke fragmentacije i klimatskih promjena posebni su i po tome što međusobno pojačavaju djelovanje.
Strah od Kine
„Slabljenje multilateralnog poretka ne samo da otežava sporazume o klimatskim akcijama, nego i sve više prijeti da će poremetiti dobavu čistih tehnologija koje su nužne za snižavanje troška i ubrzanje zelene tranzicije svijeta“, rekla je Lagarde. Dala je sljedeći primjer: budući da Kina sada postaje dominantan dobavljač solarnih ploča, baterijskih ćelija i električnih vozila, vidi se sve više kompromisa između procesa brže dekarbonizacije i veće ekonomske sigurnosti dok zemlje nastoje smanjiti svoju ovisnost.
“S druge strane, neublažavanje klimatskih promjena može ojačati sile fragmentacije. Na primjer, neravnomjerna raspodjela ekstremnih vremenskih događaja može potaknuti neuredne migracijske tokove, zategnuti međunarodne odnose i potaknuti kreatore politike da uspostave više prepreka“, napomenula je.
Težak povratak
Na koncu, kaže, oba spomenuta rizika karakterizira da, dosegnu li određene potencijalne točke, povratak s njih će biti težak.
Primjerice, sruši li se multilateralni poredak, prilika za njegovu ponovnu izgradnju dugo bi se čekala, a povijest nas uči da je svakoj velikoj reviziji međunarodnog poretka tipično prethodio veliki rat i on je onda reviziju omogućio. Što se globalnog zagrijavanja tiče, dosegne li određenu razinu, mogli bismo svjedočiti nepovratnim promjenama.
Podrška za reizbor guvernera Borisa Vujčića
Upitana na konferenciji za novinare o razlozima zašto je inflacija u Hrvatskoj među najvišima u eurozoni, Christine Lagarde je istaknula da Hrvatska ima i jednu od najviših stopa gospodarskog rasta u eurozoni, pa joj je i inflacija iznad prosjeka. “To dvoje često ide zajedno”, rekla je.
Kako guverneru HNB-a Borisu Vujčiću sredinom srpnja istječe mandat, novinare je zanimalo očekuje li ona da će Vujčić dobiti i treći mandat.
Lagarde je rekla da ta odluka ne pripada njoj, ali je diplomatski napomenula kako se nada da će moći surađivati s njim toliko dugo koliko je moguće, i dodala: “Kad imate priliku raditi s grupom ljudi, posebice muškaraca, kada su dobri, želite nastaviti suradnju.”
Kako je ECB 6. lipnja donio odluku o prvom sniženju referentnih kamatnih stopa u eurozoni nakon duljeg vremena, o čemu je pisao i Forbes Hrvatska, jedno od pitanja za hrvatskog guvernera je bilo kada će to utjecati na kamate na kredite hrvatskih građana. Odgovorio je da su kamate u Hrvatskoj porasle znatno manje no u ostatku eurozone, zato jer su krediti hrvatskih građana pretežno s fiksnim kamatnim stopama, a tamo gdje su varijabilne pretežno se vežu za Nacionalnu referentnu stopu (NRS). Međutim, budu li kamatne stope ECB-a nastavile padati značajnije, uz očekivano smanjivanje stopa inflacije prema razini od dva posto, onda će se taj pad postupno preliti i na novoodobrene kredite u Hrvatskoj, rekao je Vujčić, kako ga prenosi Hina.
