Slučajevi fizičkih napada na strane radnike: Obična razbojništva ili možda zločini iz mržnje?
Pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter se strani radnici svake godine obraćaju u sve većem broju, a najviše pritužbama vezanim uz neisplatu plaće, rad bez dozvole za broravak i slično, ali u najnovijem izvještaju je spomenula i da su započeli praćenje nekoliko slučajeva napada na strane radnike zabilježenih ove godine, a koji potencijalno imaju obilježja zločina iz mržnje
Pučka pravobraniteljica je u najnovijem izvještaju spomenula da su započeli praćenje nekolicine slučajeva napada na strane radnike u Hrvatskoj u 2024. godini koji potencijalno imaju obilježja zločina iz mržnje, pa nas je zanimalo da li o tome može reći nešto više te da li i do njenog Ureda dolaze prijave stranih radnika vezano za takve napade i razbojništva.
„Predmeti koje smo spomenuli u Izvješću još su otvoreni pa ćemo detaljnije o njima moći govoriti u kasnijoj fazi. Otvorili smo ih na vlastitu inicijativu, temeljem medijske objave, a u jednom od njih nam se izravno javio i član obitelji napadnute osobe“, odgovorila nam je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Zločini iz mržnje su kaznena djela počinjena zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe, kako stoji u Godišnjem izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, gdje stoji i MUP-ov podatak da su lani postupali povodom 85 kaznenih djela zločina iz mržnje, od kojih je razriješeno 66 predmeta.
Sve je više pritužbi vezanih uz rad
Pučka pravobraniteljica je u odgovoru za FORBES Hrvatska napomenula da im se strani radnici svake godine obraćaju u sve većem broju, a najviše pritužbama vezanima uz rad – neisplatu plaće, rad bez dozvole za boravak i rad i slično.
“Jedan nam se obratio i zbog prijetnji i uvreda koje mu je poslodavac uputio kad je od njega tražio novac koji mu duguje. Nekoliko njih se javilo zbog oduzimanja putovnice ili poslodavca koji je isplatu plaće uvjetovao predajom putovnica, a i jedna od posljednjih pritužbi koju su nam strani radnici poslali odnosi se upravo na taj problem. To je de facto oduzimanje slobode pa smo u svim tim slučajevima radnicima davali informaciju da je oduzimanje osobnog dokumenta potrebno prijaviti policiji, a neki su nam već i u samoj pritužbi rekli da su to i učinili. Primili smo i pritužbu zbog ozljeda na radu, u kojoj nam je strani radnik rekao da nije dobio prvu pomoć i da ozljedu poslodavac nije prijavio HZZO-u, nakon čega je dao otkaz. Što se tiče krađa i fizičkih napada, te predmete prvenstveno otvaramo na vlastitu inicijativu kad takvi događaji budu javno objavljeni, dok takve pritužbe nismo primali“, stoji u odgovoru.
Porast kaznenih djela nad strancima
Inače, iz Policijske uprave zagrebačke su nam odgovorili da je u 2022. godini od ukupno oštećenih fizičkih osoba kaznenim djelima krađe, teške krađe, kaznenim djelima u prometu, nanošenjem tjelesnih ozljeda ili razbojništvom, udio stranih državljana iznosio 2,2 posto, dok je njihov udio u 2023. godini iznosio 6,7 posto.
Porast je značajan, ali iz policije to ipak ne ističu, a ne spominju pritom zločine iz mržnje. Napominju da se radi o „zbirnim podacima za sve strane državljane na našem području, dakle, kako strane državljane s reguliranim boravkom i radom u RH tako i turiste“. Ukratko, nemaju statističkih podataka koji bi se odnosili samo na strane radnike.
Svojem su odgovoru u e-mailu priložili i dva linka na edukacije koje je policija održala za dostavljače u Zagrebu. Prva je održana u siječnju ove godine za dostavljače preko platforme Glovo, a teme su bile „samozaštitno ponašanje“ kao i edukacija o prometnim pravilima i propisanom načinu sudjelovanju u prometu, a „pohodilo ga je ukupno 24 dostavljača – državljana Indije i Nepala“. Prije toga, u studenome prošle godine, slično su predavanje održali za zaposlenike trgovačkog društva Novo people d.o.o. koji obavljaju dostavu za tvrtku Wolt, Indijaca, gdje je bilo prisutno ukupno 35 zaposlenika.
Slučaj teško ozlijeđenog Pakistanca
U ostalim linkovima koje su nam poslali iz policije navode se slučajevi koje su kriminalistički obrađivali zadnjih mjeseci, a gdje se spominju razbojstva nad dostavljačima stranim državljanima (Indije, Bangladeša, Pakistana, Nepala, Filipina). Spominju se, također, osumnjičenici u dobi od 20-ak godina koji su prijetili pištoljima, noževima, verbalno, pretukli radnike i slično.
Jedan primjer: PU zagrebačka je početkom ove godine objavila da je provela kriminalističko istraživanje nad dvojicom mladića starosti 19 i 20 godina zbog sumnje da su počinili ukupno 29 kaznenih djela razbojništva od kojih su četiri ostala u pokušaju te jedno kazneno djelo teške tjelesne ozlijede, a to se zbivalo od 23. prosinca 2023. do veljače 2024. godine. Dva razbojništva počinjena su nad stranim državljanima s radnom dozvolom – jedan je bio državljanin Pakistana koji radi kao dostavljač hrane, dok je drugi državljanin Filipina bio zaposlenik trgovine koje su bile opljačkane. Radnik iz Pakistana je napadnut u siječnju na Trnju, na ulici, a otuđili su mu pritom novac, hranu koju je dostavljao i razbili mobitel. „Ozlijeđenom 29-godišnjaku liječnička pomoć je pružena u Kliničkoj bolnici Dubrava gdje je utvrđeno da je teško ozlijeđen“, stoji u policijskoj obavijesti. Navedeno je i da su nakon provedenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni u zakonskom roku privedeni pritvorskom nadzorniku dok je posebno izvješće podnijeto Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, a kriminalističko istraživanje se nastavlja (to je objavljeno 9. veljače 2024.)
“Pratimo postupanje nadležnih tijela”
Ured pučke pravobraniteljice nema, naravno, ovlasti utvrđivati je li neko počinjeno kazneno djelo/prekršaj ili je li uistinu riječ o zločinu iz mržnje ili je nešto drugo u pitanju, to mogu tijela kaznenog progona odnosno sudovi, kako u svom odgovoru na pitanja FORBES Hrvatska navodi Tena Šimonović Einwalter: „Mi u ovim predmetima pratimo postupanje nadležnih tijela, a pomoću njih imamo i uvid u stanje i trendove, što nam je potrebno radi praćenja stanja ljudskih prava i izvještavanja Hrvatskog sabora, a uključuje i davanje preporuka nadležnim tijelima. Ovi predmeti su nam iznimno dragocjeni i za pripremu što konkretnijih i utemeljenih komentara kod javnih savjetovanja na zakone i druge propise, kao što su nedavno bile izmjene i dopune Zakona o strancima.“
Pokušali smo doći do dodatnih informacijama o napadima kojima su izloženi strani radnici kod jedne digitalne radne platforme (odnosno kod tvrtki koje zakon naziva “agregatori” i koje zapravo zapošljavaju dostavljače koji rade preko platformi), ali bezuspješno. Neformalne informacije kažu pak da strani radnici često i izbjegavaju formalno prijavljivati neugodne situacije i napade kojima su izloženi.
Zamolili smo pučku pravobraniteljicu da kratko komentira policiji i javnosti poznate slučajeve te što primjećuje u hrvatskom društvu i politici otkako je došao veći broj stranih radnika, kao i što smatra da bi trebalo učiniti.
Političari i poruke netrpeljivosti
„Kad govorimo o napadima na strane radnike, najviše ih je zabilježeno početkom ove godine, dakle nakon što su mjesecima u javnosti bile prisutne poruke netrpeljivosti prema ljudima koji dolaze u Hrvatsku raditi, a koje su bile prisutne među političarima te osobito u različitim komentarima dijela građana koji na društvenim mrežama negativno komentiraju dolazak stranih radnika u Hrvatsku. Naravno da je opravdano pitanje jesu li te dvije stvari povezane – riječi i napadi – no zapravo bih bila iznenađena da nisu. Zašto? Jer izgovorena/napisana riječ itekako može potaknuti netrpeljivost, diskriminaciju, još gori govor odnosno govor mržnje koji predstavlja kazneno djelo, ali i zločine iz mržnje. Korijen takvih poruka i nasilja leži u rasizmu jer su žrtve o kojima sada govorimo osobe koje u pravilu izgledaju i/ili pričaju drugačije od većine stanovnika. Na državi je da to na vrijeme spriječi ili, kada do toga i dođe, da adekvatno procesuira i sankcionira počinitelje“, naglašava.
Država po pitanju stranih radnika nije napravila dovoljno, dodaje, te zakonodavstvo nije adekvatno, nisu donesene potrebne politike odnosno strateški dokumenti te samo društvo nije bilo pripremljeno na veliki porast različitosti u kraćem vremenskom razdoblju. Sada je potrebno, navodi, organizirati sustavnu integraciju stranih radnika te širu javnost osvijestiti o tome što je diskriminacija i koliko je štetna.
„Potrebno nam je i sustavno obrazovanje o ljudskim pravima i jednakosti, počevši od najmanjih nogu. I važno je o zločinima iz mržnje i govoru mržnje nastaviti educirati policijske službenike, državne odvjetnike, suce i ostale koji rade na prepoznavanju i procesuiranju zločina iz mržnje. Sve to sam istaknula i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, uključujući i kroz preporuke, koje ćemo nastaviti zagovarati i pratiti njihovu provedbu“, poručuje u svom odgovoru Tena Šimonović Einwalter za FORBES Hrvatska.
