Što Milanović i Plenković misle o hrvatskoj ekonomiji

Sljedeći parlamentarni izbori izuzetno su važni jer će odrediti u kojem smjeru će krenuti hrvatska ekonomija u narednih desetljeće ili dva, što je u nedavnom članku upozorio i ekonomist Velimir Šonje. Naime, dotok novca iz europskih fondova, na koje se sada u dobrom dijelu temelji rast ekonomije, postupno će se smanjivati te će o potezima budućih Vlada ovisiti hoće li se rast i približavanje standardu najbogatijih zemalja EU nastaviti, ili ćemo ući u razdoblje stagnacije.

Ekonomske teme u Hrvatskoj nisu prečesto u fokusu političke javnosti. Ako se i raspravlja o tim temama onda se uglavnom radi o visini plaća i mirovina, ali se rijetko ulazi u dublje rasprave o tome koja strana kakvu ekonomsku politiku zastupa. Zapravo, kada su najveće političke stranke u pitanju, teško je zapravo i primijetiti neke značajne, suštinske razlike.

Premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović, trenutno su dvije ključne političke figure u Hrvatskoj, pa smo kroz njihove izjave pokušali identificirati tko se zapravo za što zalaže, kada je ekonomija u pitanju.

Što se tiče Plenkovića, s obzirom na to da je na premijerskoj poziciji od 2016. godine, njegove izjave o ekonomskim pitanjima uglavnom se svode na samohvalu. Nabraja statističke podatke koji idu u prilog njegovoj Vladi, bez nekih konkretnih poruka u kojem smjeru će se ekonomska politika dalje kretati. 

Plenković se hvali rastom BDP-a

Na primjer, prije otprilike tjedan dana Plenković je prisustvovao otvaranju Obrtničkog sajma u Osijeku, gdje se hvalio da je već sada, šest godina ranije od planiranog, ostvarena ambicija iz Nacionalne razvojne strategije, da Hrvatska dosegne BDP po stanovniku na razini 75 posto prosjeka Europske unije. Jedino je zaboravio reći da je poboljšanju tog statističkog podatka doprinijelo i to što se, prema zadnjem popisu stanovništva, broj stanovnika smanjio na 3,9 milijuna.

Plenković je najavio da  će nakon izbora i pred novim sazivom Hrvatskog sabora, Vlada pokrenuti redefiniranje i podešavanje ciljeva Nacionalne razvojne strategije, jer su, kako kaže, u nekim ciljevima bili preskromni.

Zanimljivo je podsjetiti i na njegove ambiciozne najave iz 2016. godine. Netom prije nego što je postao prvi puta premijer najavio je cjelovitu reformu poreznog sustava, “sa ciljem njegovog pojednostavljenja i poreznog rasterećenja poduzetnike i građane, a kako bi se, u konačnici, vratilo povjerenje ulagača”. A najavio je “aktivaciju državne imovine u funkciji gospodarstva te temeljito restrukturiranje javnih poduzeća.” Osam godina kasnije, međutim, poduzetnici i dalje naglašavaju da nisu zadovoljni poreznim rasterećenjem, s evidencijom i aktivacijom državne imovine još uvijek traje borba, a javna poduzeća su i dalje glomazna, prilično netransparentna u svom poslovanju i vezana za političko kadroviranje.

Plenkovićeva priča, posebno u drugom mandatu, temelji se na EU fondovima, pa se tako početkom 2022. godine u intervjuu za britanski The Economist hvalio da je hrvatska ekonomija među najbrže rastućima. Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO) težak je oko 6 milijardi eura koji je Hrvatska dobila od Europske unije i u njemu Plenković vidi alat za reforme.

“NPOO je naš alat za reformu i transformaciju gospodarstva koji će omogućiti oblikovanje inovativnih politika kroz modernizaciju te digitalnu i zelenu tranziciju gospodarstva čime će se povoljno utjecati na dugoročni i održiviji razvoj Hrvatske. Stoga je u hrvatskom Nacionalnom planu za oporavak i otpornost najznačajniji naglasak stavljen na reforme koje su usmjerene na povećanje konkurentnosti gospodarstva te na zelenu i digitalnu transformaciju”, rekao je Plenković za The Economist.

Milanović: Ne smijemo ostati na 70 posto razvijenosti

Što se tiče Milanovića, njegov najnoviji istup vezano za ekonomske teme bio je prije dva dana, na društvenoj mreži Facebook, gdje je upozorio upravo na činjenicu da će se u budućnosti novac iz europskih fondova smanjivati.Napisao je da se ne smijemo zadovoljiti dosadašnjim korištenjem europskih fondova, da moramo biti bolji u korištenju tog novca. 

“Treba uzeti svaki euro jer novac iz europskih fondova nije vječan i neće ga biti još dugo. 

A kad završi korištenje europskih fondova ne smijemo ostati na 70 posto prosjeka razvijenosti Europske unije. Velike i bogate države nije da nas vole ili ne vole, ali ne daju nam novac da bismo im konkurirali. U konkurenciji europskih nacija imat ćemo uspjeha samo ako ćemo brinuti o sebi i misliti na sebe, ako shvatimo da je jedino nama stalo do Hrvatske! To je lekcija za malu naciju: biti žilav, ako treba i sebičan, ne pakostan i zao, i računati s time da vrijeme europskih fondova prolazi, da Hrvatska mora naći svoje mjesto pod suncem!”, stoji u Milanovićevoj objavi.

Što se tiče porezne politike, Milanović je dao svoje mišljenje sredinom prošle godine, povodom Dana poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca. Tada je rekao da smatra da nema potrebe za daljnjim poreznim rasterećenjem.

“Porezi u Hrvatskoj nisu visoki. Poslovanje u Hrvatskoj s tog stajališta, kad bi bilo više povjerenja u javnost, u raspolaganje javnim resursima, u politiku – nije previše porezno opterećeno… Pa nitko mi ne može reći da je porezna stopa, stopa na dobit od 10 posto za firme koje po kriteriju prometa godišnjeg imaju od milijun eura, da je to visoka stopa poreza. Pa ne može biti niža stopa poreza od toga, hoćeš potpuno ukinuti stopu poreza? “, rekao je Milanović za Nova TV.

Inače, zanimljivo se prisjetiti da se Milanović, dok je još bio premijer iz socijaldemokratske stranke, izjašnjavao i kao liberal.

“Kad je ekonomija u pitanju tu sam pragmatist, a svjetonazorski sam prije svega liberal. Ne vjerujem u objavljene istine, skeptik sam”, rekao je Milanović u intervjuu za Novi list 2012. godine. Dvije godine kasnije, 2014., u razgovoru na Jabuka TV predstavio se pak kao “liberalni konzervativac”.

Ni jedan niti drugi nisu odlučni oko poreza na nekretnine

Zoran Milanović u vrijeme kada je bio premijer nije uveo porez na imovinu, a pravdao se da bi takav potez ugrozio “srednji sloj”. Ni kao predsjednik se nije određivao oko tog delikatnog pitanja, a kada su neki članovi njegovog Ekonomskog savjeta zagovarali taj mehanizam on nije bio precizan. Milanović je 2020. godine rekao da je porez na nekretnine ogroman zalogaj te da “nikome ne bi gurao pod nos što ga nije napravio”.

Andrej Plenković je 2017. godine pokušao uvesti porez na nekretnine ali je ubrzo odustao. Aktualni ministar financija u njegovoj Vladi, Marko Primorac, prije nego što je došao u Vladu bio je zagovornik poreza na nekretnine, ali njegov interes za tu temu je posve splasnuo s ulaskom u Vladu. U lipnju 2023. godine i Plenković i Primorac više puta su izjavili da porez na nekretnine nije bio dio predizbornoga programa HDZ-a te da zbog toga neće biti uveden do kraja mandata ove Vlade.