Što za Rimčeve robotaksije i Hrvatsku znači odluka SAD-a da dijelu država ograniči uvoz AI čipova
Kako bi spriječile da njezini protivnici tehnologiju koriste u vojne ili druge štetne svrhe, Sjedinjene Američke Države donijele su Okvir za širenje umjetne inteligencije. Osim za 18 izabranih, on je ograničio količinu čipova koja se može izvesti u preostale države. Stručnjaka za kibernetičkiu sigurnost i umjetnu inteligenciju Tomislava Vazdara Forbes Hrvatska upitao je kako će se to odraziti na Hrvatsku.
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena donijela je prije nekoliko dana odluku o ograničenju izvoza AI chipova. Ona je svijet podijelila u tri skupine: 18 država koje nemaju ograničenja na uvoz AI čipova iz SAD-a, države koje imaju količinsko ograničenje i države koje ne mogu kupiti AI čipove iz SAD-a poput Kine i Rusije. Čak je i Europska unija podijeljena: 10 država u prvoj je skupini, a 17 među kojima i Hrvatska u drugoj.
Forbes Hrvatska zamolio je stručnjaka za kibernetičku sigurnost i umjetnu inteligenciju Tomislava Vazdara za pojašnjenje cijele priče, kao i više informacija kako to može utjecati na Hrvatsku trenutačno i u budućnosti. Vazdar je član Upravnog odbora udruge CroAI i osnivač tvrtke Riskoria Advising & Professional Services. Tijekom svoje karijere radio je na vodećim pozicijama u financijskom i proizvodnom sektoru u Hrvatskoj i SAD-u. Uz to, voditelj je magistarskog programa Enterprise Cybersecurity na Open Institute of Technology i predavač na programu AI for Changemakers.
Od igara do rudarenja kriptovaluta
Možete li široj javnosti pojasniti važnost čipova na koje se odnosi odluka?
Početkom 1990-ih, kada su Jensen Huang, Chris Malachowsky i Curtis Priem osnovali tvrtku NVIDIA za proizvodnju grafičkih čipova, malo je tko mogao predvidjeti da će ona postati jedna od najvrjednijih korporacija na svijetu, premašivši tržišnu vrijednost od bilijun dolara u 2023. godini te više od tri bilijuna dolara na kraju 2024. godine. Od usmjerenosti na gaming grafiku do centralne uloge u AI revoluciji, put ove tvrtke svjedoči o njenoj tehnološkoj evoluciji i tržišnoj prilagodljivosti.
Tvrtka je doživjela neočekivani preokret u poslovanju tijekom eksplozije rudarenja kriptovaluta kroz 2017. i 2018. godinu. Rudari kriptovaluta otkrili su da su NVIDIA-ini procesori izvrsni za rudarenje, što je dovelo do ogromne nestašice i vrtoglavog rasta cijena grafičkih kartica, a posljedično i do rasta tržišne vrijednosti same kompanije.
Moderna proizvodnja čipova izrazito je složen proces koji se oslanja na kompleksan globalni lanac opskrbe, s različitim fazama dizajna, proizvodnje, testiranja i montaže raspoređenim diljem svijeta. Američke i europske tvrtke specijalizirane su za stvaranje arhitektura i nacrta čipova. Primjerice, britanski Arm dizajnira arhitekturu koja se koristi diljem industrije.
Proizvodnja zahtijeva specijalizirane materijale poput silicija i naprednu proizvodnu opremu. Nizozemski ASML proizvodi ključne litografske strojeve za tiskanje sklopova na silicijske pločice. Sama proizvodnja odvija se prvenstveno u istočnoazijskim tvornicama. Tajvanski TSMC i južnokorejski Samsung predvode ovaj sektor, proizvodeći većinu svjetskih poluvodiča. Zemlje poput Malezije i Filipina razvile su stručnost u testiranju i pakiranju čipova. Kina često obavlja završnu montažu elektroničkih uređaja koji sadrže ove čipove, s tvrtkama poput Foxconna koje sklapaju proizvode za velike tehnološke tvrtke.
Komercijalna dostupnost da, ali rizik od korištenja u vojne svrhe
Zašto je SAD donio odluku o ograničenju izvoza?
Nedavno predloženi “Okvir za širenje umjetne inteligencije”, predstavljen od Američkog Ministarstva trgovine, ima za cilj regulirati globalnu distribuciju naprednih tehnologija umjetne inteligencije kako bi se zaštitili nacionalni sigurnosni interesi i interesi vanjske politike SAD-a. Okvir je dio šire strategije američke vlade za održavanje vodstva u području umjetne inteligencije, uz istovremeno sprječavanje da protivnici koriste ove tehnologije u vojne ili druge štetne svrhe. Osmišljen je kao nastavak prethodnih inicijativa, uključujući Izvršnu uredbu 14110 pod nazivom “Siguran i pouzdan razvoj i uporaba umjetne inteligencije,” koju je potpisao predsjednik Joe Biden 30. listopada 2023. godine.
Ovim okvirom predloženo je uvođenje specifičnih količinskih ograničenja kako bi se spriječila potencijalna vojna primjene umjetne inteligencije, ali uz istovremeno održavanje njene komercijalne dostupnosti. U prvom nivou, koji omogućuje neograničen pristup ovoj tehnologiji, nalazi se 18 ključnih američkih saveznika i partnera, među kojima su Kanada, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Tajvan.
Limit: 50.000 naprednih AI čipova po državi
Zašto je npr. Belgija dospjela u prvu skupinu, a primjerice Poljska u drugu?
Uključivanje Belgije u prvi nivo, dok veća gospodarstva poput Poljske ostaju u drugom nivou, odražava nekoliko strateških čimbenika. Belgija je domaćin Međusveučilišnog centra za mikroelektroniku (IMEC), jednog od vodećih svjetskih istraživačkih centara za poluvodiče, te je sjedište kritičnih proizvodnih pogona i istraživačkih središta. Uz to, njena strateška lokacija kao de facto glavnog grada Europske unije, dugogodišnje sudjelovanje u međunarodnim režimima kontrole tehnologije i snažan okvir zaštite intelektualnog vlasništva čine je prirodnim izborom zemlje koja će se naći u prvom nivou.
Drugi nivo, koji podrazumijeva ograničen pristup tehnologiji, uključuje zemlje poput Brazila, Izraela, Meksika, Singapura, Saudijske Arabije, Poljske i Hrvatske. Ove zemlje suočavaju se s zadanom kvotom od 50.000 naprednih AI čipova po državi, pri čemu male narudžbe do 1.700 čipova mogu zahtijevati samo iskazivanje namjere o kupovini prema Američkom Ministarstvu Trgovine, umjesto traženja dozvole za uvoz. Kvalificirane institucije mogu zatražiti povećanje zadanog limita do 320.000 čipova tijekom dvije godine.
Tko u Hrvatskoj treba AI čipove i koliko?
Koliko uopće Hrvatska treba takve čipove?
Kao rastući tehnološki centar u jugoistočnoj Europi, hrvatske potrebe za AI čipovima protežu se kroz više sektora i očekuje se njihov značajan rast u nadolazećim godinama. U automobilskoj industriji i mobilnosti prednjači Rimac Tehnologija s razvojem autonomnih vozila i robotaksija, dok DOK-ING razvija autonomna industrijska vozila, a AD Plastik se bavi pametnom proizvodnjom.
Tehnološki sektor predvode tvrtke poput Infobipa koji razvija komunikacijske AI sustave i chatbotove, Nanobita koji se bavi gaming AI-jem, Photomatha koji koristi računalni vid za edukacijske svrhe, te Gideon Brothers koji razvija napredna robotska rješenja. Značajan doprinos razvoju AI tehnologija daju i institucije poput FER-a, Instituta Ruđer Bošković i Hrvatske Udruge za umjetnu inteligenciju CroAI. U financijskom sektoru, hrvatske banke razvijaju AI sustave za analizu tržišnih rizika i detekciju prijevara.
Trenutno ne postoje konkretni podaci o potrebama za AI čipovima u Hrvatskoj, ali možda ipak možemo pretpostaviti koje bi bile potrebe kroz analizu nekoliko ključnih područja. Istraživanje i obrazovanje zahtijevaju oko 5.000 GPU-ova, korporativni razvoj traži približno 15.000 jedinica, startup ekosustav potrebuje oko 8.000 GPU-ova, dok proizvodnja i industrija koriste oko 7.000 jedinica. Tako da bi ukupni trenutni zahtjevi dosegli do 35.000 GPU-ova godišnje.
Projicirani rast potreba za AI čipovima može se sagledati kroz nekoliko vremenskih okvira u okviru svjetskih trendova. U kratkoročnom razdoblju od jedne do dvije godine mogli bi očekivati rast od 10 do 20 posto, prvenstveno potaknut razvojem autonomnih vozila u tvrtkama poput Rimca i DOK-ING-a, širenjem AI istraživačke infrastrukture i razvojem AI aplikacija. Srednjoročno, u razdoblju od tri do pet godina, rast bi mogao biti od 50 do 70 posto potaknut inicijativama pametnih gradova, industrijskom automatizacijom i AI aplikacijama u zdravstvu. Dugoročno, nakon pet godina, moguće je očekivati više nego udvostručenje potreba, prvenstveno zbog široke implementacije autonomnih vozila, naprednih proizvodnih AI rješenja i biotehnoloških AI aplikacija. Vrijeme će pokazati svoje.
Hoće li biti dovoljno čipova ako Verne počne proizvoditi robotaksije?
Kako će se ograničenje odraziti na robotaksije Verne?
Budući da Hrvatska spada u kategoriju zemalja s ograničenim pristupom tehnologiji, Verne mora djelovati unutar nacionalne kvote od 50.000 naprednih čipova koja se dijeli među svim tvrtkama i institucijama. Kako smo naveli, male narudžbe do 1.700 čipova zahtijevaju samo obavijest prema Američkom Ministarstvu trgovine, ali svakako postoji i mogućnost da Rimac zatraži povećanu alokaciju unutar limita od 320.000 čipova u dvije godine.
Razvoj autonomnih vozila postavlja posebne izazove jer treniranje modela autonomne vožnje tipično zahtijeva značajne GPU klastere (grafičke procesorske jedinice), a potrebe razvoja Vernea moraju se uravnotežiti s drugim hrvatskim tvrtkama koje trebaju AI čipove. Dodatni izazov predstavlja činjenica da autonomna vožnja u stvarnom vremenu tipično zahtijeva više naprednih čipova po vozilu, što znači da skaliranje flote mora pažljivo uzeti u obzir sve zahtjeve po vozilu unutar nacionalnih kvota.
Za zemlje poput Hrvatske, izazov leži u balansiranju pristupa ključnoj tehnologiji s razvijanjem domaćih kapaciteta i pronalaženjem alternativnih rješenja gdje je to potrebno.
Dok se globalno tržište poluvodiča nastavlja razvijati, možemo očekivati pojavu novih igrača i promjene u postojećoj dinamici moći. Uspjeh ovih kontrola izvoza u postizanju njihovih namjeravanih ciljeva uz održavanje tehnološkog napretka tek treba vidjeti, posebno kako će se zemlje i tvrtke prilagođavati novoj realnosti ograničenog pristupa AI čipovima.
