Nvidia, lice američkog napora da zauzda napredak Kine u razvoju umjetne inteligencije
Nvidia, lider u proizvodnji čipova i jedna od najvrednijih kompanija na svijetu, postala je medij kroz koji regulatori SAD uskraćuju pristup najnovijoj tehnologiji u pokušaju da zadrže Kinu na odstojanju. Forbes donosi priču o kompleksnim mehanizmima lobiranja
Tijekom jednog kaotičnog tjedna sredinom rujna, Nvidia je preplavila glavni grad SAD-a: osnivač i izvršni direktor Jensen Huang prisustvovao je zatvorenom sastanku sa Senatom, a tema je bila umjetna inteligencija. Dan ranije, glavni znanstvenik tvrtke Bill Dally svjedočio je pred senatskim pododborom za pravosuđe o potencijalnim zakonima oko generativne umjetne inteligencije. Istog dana je Nvidia, zajedno s nekoliko drugih tech kompanija, u Bijeloj kući potpisala dobrovoljnu prisegu o sigurnosti umjetne inteligencije.
Ova turneja dodatno je naglasila jedan aspekt biznisa koji za Nvidiju postaje sve važniji: delikatan hod po žici u Washingtonu, održavanje odnosa s vladinim dužnosnicima u trenutku kada profil kompanije raste, a ona polako postaje lice nacionalnog napora da se zauzda napredak Kine po pitanju umjetne inteligencije.
Umjetna inteligencija u Silicijskoj dolini je postala glavna zvijezda, što je Nvidiju učinilo jednom od najvrjednijih kompanija na svijetu. Osnovana je prije preko 30 godina, a ranije je bila poznata uglavnom po gaming tehnologiji. Danas je to gigant vrijedan bilijun dolara (tisuću milijardi dolara, op.FH), i to zahvaljujući iznimno traženim grafičkim procesnim jedinicama (GPU) koje se koriste za obuku modela umjetne inteligencije. Utrka u razvoju umjetne inteligencije također je kod američkih političara izazvala strah da bi Kina mogla isplivati kao AI supersila. Rezultat je taj da je upravo Nvidia, kao lider na GPU tržištu, postala medij kroz koji regulatori uskraćuju pristup najnovijoj tehnologiji u pokušaju da zadrže Kinu na odstojanju.
Kako bi se pripremila na ono što slijedi, Nvidia je počela potiho bildati svoje operacije lobiranja, pokazuje Forbesov pregled LinkedIn profila, što je promjena u odnosu na tvrtkino ranije ponašanje po pitanju lobiranja. U prethodnoj godini je ovaj div zaposlio najmanje četiri osobe za pitanja vlade u Washingtonu. Riječ je odreda o bivšim federalnim dužnosnicima koji imaju iskustva u radu u američkom ministarstvu financija, vanjskih poslova i domovinske sigurnosti.
To je malen korak u usporedbi s Nvidijinim konkurentima koji su mnogo prisutniji u Washingtonu. AMD i Intel prošle godine su potrošili 2.7 milijuna, odnosno 5 milijuna dolara na lobiranje, pokazuju podaci stranice OpenSecrets koja prati tokove novca u američkoj politici. Veći konkurenti ulažu još i više: Alphabet je prošle godine potrošio 10,9 milijuna dolara, a Meta čak 14,6 milijuna dolara. Za usporedbu, Nvidia je prošle godine u lobiranje uložila “samo” 350.000 dolara.
“Ovo je prvi put da su zbilja morali ozbiljno razmišljati o tim pitanjima,” kaže Chris Miller, autor knjige “Chip War” i profesor međunarodne povijesti na sveučilištu Tufts. Druge kompanije imaju više “institucionalizirane” operacije odnosa s vladom, dodaje. Na primjer, vjerojatno je kako je Intel, sa svojim postrojenjima za proizvodnju, lobirao oko zakona CHIPS kojim se želi proizvoditi više čipova u SAD-u. (Sama Nvidia proizvodnju ostavlja partnerima, među kojima je i TSMC). No kako umjetna inteligencija polako dolazi u središte pozornisti, moguće je kako u Nvidiji misle da moraju postati glasniji u areni lobiranja.
“Dosad se nisu morali nositi s toliko intenzivnim povećalima političkog regulatornog sustava i mislim da je prirodno kako sada ulažu više vremena i truda u to,” rekao je Miller.
James Lin, profesor međunarodnih odnosa na programu kineskih studija sveučilišta u Washingtonu to kaže malo drugačije: “Time kažu, ‘odnosi s vladom su nam postali svakodnevni biznis.'”
U listopadu je Bijela kuća najavila nove restrikcije na izvoz čipova prodanih Kini i tako odsjekla pristup te zemlje najnaprednijim procesorima američkih kompanija. Taj potez dodatno je pooštrio restrikcije uvedene godinu dana ranije. Nvidia je zbog toga signalizirala kako će razvijati manje moćne poluvodiče za kineske kupce kako bi na taj način poštovali pravila. Prije dva tjedna, tvrtka je potvrdila da krajem ovog mjeseca u Kini početi prodavati čip RTX 4090D, slabiju verziju jednog od njihovih gaming čipova.
Dobar odnos s vladom sve je važniji za ovu tvrtku koja će se možda suočiti s političkim preprekama po pitanju poslovanja u Kini, a zagovaranje pristupa u kojem je SAD na prvom mjestu moglo bi biti ključno.
“Teme novih AI tehnologija i rastuće bioekonomije smatram posebno važnima za budućnost američke konkurentnosti i sigurnosti,” napisao je Eric Breckenfeld, Nvidijin direktor tehnoloških politika i sudjelovanja, na svom LinkedIn profilu. Breckenfeld je u Nvidiji počeo raditi u srpnju, a prije toga je radio u DARPA-i, tehnološkom odjelu ministarstva obrane. “Vjerujem kako je implementacija tih tehnologija neraskidivo povezana s našim društvenim vrijednostima na način na koji revolucionarne tehnologije prošlosti nisu bile. Prema tome je ključno, ne samo za ekonomsku konkurentnost, već i za nacionalnu sigurnost, da SAD nastavi predvoditi inovaciju za temeljne tehnologije tih područja.”
Potezi američke vlade industriju čipova vode u potpuno novi teritorij, kaže za Forbes Glenn O’Donnell, podpredsjednik i direktor istraživanja u Forresteru. Odluka o slanju inferiornih čipova uglavnom se donosi zbog pitanja troškova ili nestašice komponenti, a ne zbog strahova za nacionalnu sigurnost, kaže on. “Geopolitika je oduvijek dio biznisa s čipovima,” kaže on. “No nikada prije nisam vidio ništa slično.”
On ipak vjeruje kako je Nvidia u toliko moćnoj poziciji da će moći bez problema pretrpjeti bilo kakve padove prodaje zbog restrikcija uvedenih na izvoz u Kinu.
Odnose s vladom za Nvidiju vodi Ned Finkle, veteran kompanije koji je karijeru u Nvidiji započeo 1983. godine kao menadžer za terensku prodaju. I drugi tehnološki giganti imaju specijaliste za odnose s vladom. Predsjednik Microsofta Brad Smith kritizirao je britansku vladu koja je blokirala akviziciju Activisiona. Alphabetov predsjednik globalnih odnosa Kent Walker predvodio je veliki Googleov slučaj protiv ministarstva pravosuđa za monopolsko poslovanje. A Meta ima Nicka Clegga, bivšeg zamjenika britanskog premijera, koji je bio glasnogovornik nekih od najvećih političkih odluka Facebooka, poput one da vrate bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na mrežu.
Iako Nvidia poštuje restrikcije Bijele kuće, tvrtka ih je ipak glasno kritizirala. Tijekom nekoliko posljednjih mjeseci prošle godine, Nvidia je zajedno s rivalima Intelom i Qualcommom navodno organizirala čitavu kampanju lobiranja u Washingtonu, pozivajući vladu da se predomisli. Sastali su se i s ministrom vanjskih poslova Antonyjem Blinkenom i ministricom trgovine Ginom Raimondo. “Riskirate razvoj ekosustava koji predvodi konkurencija,” rekao je Tim Teter, savjetnik Nvidije, za New York Times prošlog srpnja. “To može imati vrlo negativan učinak za vodeću poziciju SAD-a u poljima poluvodiča, napredne tehnologije i umjetne inteligencije.”
Komplicirano je održavati tu ravnotežu, kaže Lin. “Ne žele da ih zagovornici oštre politike prema Kini karakteriziraju kao ljubitelje Kine. Ne smiju si dopustiti da se dobije dojam kako pokušavaju kompromitirati američku nacionalnu sigurnost.”
Autor originalnog članka: Richard Nieva, Forbes
Link: Nvidia Is Quietly Ramping Up For A Delicate Dance In Washington
(Prevela: Nataša Belančić)
