Spašavanje klime? Njemačka i Italija će keširati milijarde eura zbog podbačaja u ciljevima

Ambiciozni klimatski planovi mogli bi se obiti o glavu državnim riznicama najvećih europskih gospodarskih sila. Izvještaj Transporta i okoliša pokazuje kako bi u ispunjavanju ciljeva da smanje emisije stakleničkih plinova najviše mogle podbaciti Njemačka i Italija, što bi značilo packe od više od 16 milijardi eura

Države Europske unije obvezale su se do 2030. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40 posto u odnosu na 2005. godinu. Prema sadašnjim nacionalnim planovima članica, taj cilj neće biti ostvaren, a analiza Transporta i okoliša (T&E) pokazuje kako bi sukladno njima emisije u idućih šest godina pale za svega 35,5 posto.

Prema studiji dosadašnjih planova svih država članica T&E, čak 19 zemalja europskog bloka vjerojatno neće ispuniti nacionalne klimatske ciljeve koje su morali postaviti sukladno Uredbi o podjeli napora (ESR).

Pritom je za 12 zemalja to gotovo izvjesno, a za njih sedam veliki su izgledi da im to neće poći za rukom, prenosi Euronews. Najgore među njima stoje Njemačka i Italija. Prema izvješću Transporta i okoliša, predviđa se kako će Njemačka promašiti svoje klimatske ciljeve za 10 posto, a Italija za 7,7 posto. Francuska je na ivici te bi politička previranja ili hladnija zima s većom potrošnjom energije mogli značiti neuspjeh.

Većina EU zemalja otvoreno planira podbaciti u ostvarenju svojih ESR ciljeva. Hrvatska je među osam zemalja koje su ciljeve postavile tako da uistinu ispoštuju smanjenje svojih emisija stakleničkih plinova do 2030. U tu skupinu zemalja spadaju i Španjolska, Grčka, Češka, Luksemburg, Portugal, Mađarska i Slovenija.

ESR je politički okvir – dio klimatskog i energetskog paketa EU-a – koji postavlja obvezujuće nacionalne ciljeve stakleničkih plinova za 27 država članica. Zahtijeva da zajednički do 2030. godine smanje emisije za 40 posto u usporedbi s 2005. godinom. Države članice moraju ispuniti klimatske ciljeve za pet ključnih sektora: cestovni promet, zgrade, mala industrija, otpad i poljoprivreda. Svaki se cilj prilagođava na temelju BDP-a zemlje, a bogatije zemlje imaju strože zahtjeve.

Četiri zemlje nisu ni postavile za cilj da smanje svoje emisije. To su Bugarska, Malta, Rumunjska i Slovačka.

Skupi ugljični krediti

Prema ESR-u, zemlje koje ne ispune klimatske ciljeve mogu kupiti ugljične kredite od onih koje ih ispunjavaju, a o njihovoj cijeni odlučivat će te dvije zemlje koje sklapaju posao. Za očekivati je kako će najviše kredita za prodaju imati Španjolska, Grčka i Poljska. Predviđa se kako će Španjolska premašiti rezultate za sedam posto i što bi joj moglo donijeti 10 milijardi eura od zemalja koje nisu na pravom putu.

Najveći kupac kredita mogla bi biti Njemačka koja bi zbog svoje slabe uspješnosti u smanjenju emisija mogla “posrkati” čak 70 posto dostupnih kredita. Prema izračunu, to bi je moglo koštati 16,2 milijardi eura. Kad bi sve ostalo kao dosad i kad se planovi ne bi ažurirali, ne bi puno bolje prošla ni Italija za koju bi trošak kupovine ugljičnih kredita iznosio 15,5 milijardi eura.

Izvješće T&E, pak, upozorava, kako bi te cijene mogle i porasti jer će s toliko mnogo zemalja koje neće doseći svoje ciljeve vjerojatno doći do nestašice kredita, a onda i do nadmetanja za njih. Do takvog scenarija ne treba doći jer se vlade još stignu potruditi.

“Države mogu birati: platiti milijarde susjedima za namirenje ugljičnog duga ili provesti nove politike koje poboljšavaju živote građana”, komentirala je Sofie Defour, direktorica za klimu u T&E. Predložila je i što bi Njemačka i Italija mogle poduzeti, na primjer, uvesti subvencije za električna vozila i povećanje energetske učinkovitosti zgrada.

Muke po NECP-u

Inače, članice Europske unije trebale su do 30. lipnja dostaviti Bruxellesu svoje ažurirane Nacionalne energetske i klimatske planove (NECP). U tom su roku svoju dužnost ispunile samo četiri države -Nizozemska, Finska, Švedska i Danska.

Hrvatska je među zemljama koje to tek planiraju učiniti, a za FORBES Hrvatska su iz Ministarstva gospodarstva odgovorili kako je dokument u “završnoj fazi”.

Hrvatska je nacrt ažuriranog NECP-a dostavila Komisiji u srpnju prošle godine. U prosincu je stigao odgovor s ocjenama i preporukama za doradu. Jedna od kritika jest i što nacrt ažuriranog NECP-a nije prošao javno savjetovanje. Iz Bruxellesa su ustvrdili kako bi Hrvatska prema projekcijama trebala smanjiti stakleničke plinove za 17,1 posto, što je više od cilja koji je zadao EU od 16,7 posto.

Ipak, procijenili su kako je Hrvatska u drugim segmentima ciljeve postavila prenisko, primjerice što se tiče udjela obnovljivih izvora energije u bruto konačnoj potrošnji. Rečeno je i kako NECP nije usklađen s Teritorijalnim planom za pravednu tranziciju za Istru jer odgađa obvezu uklanjanja ugljena iz energetskog miksa.