U Srbiji u porezne škare ‘pao’ prvi bogataš koji ne može dokazati podrijetlo imovine
Četiri godine nakon donošenja Zakona o porijeklu imovine u Srbiji je uručeno prvo rješenje za plaćanje posebnog poreza namijenjeno onima koji ne mogu dokazati kako su stekli spornu imovinu. Uhvaćeni građanin morat će uplatiti više od milijun eura u proračun
U Srbiji je uručeno prvo rješenje za plaćanje posebnog poreza. Država će sugrađaninu uzeti veći dio imovine za koju nema dokazano podrijetlo. Neplaćanjem poreza stekao je gotovo 1,5 milijuna eura, a sada proračunu duguje nešto više od milijun eura koje treba podmiriti u roku od 15 dana od primitka rješenja.
Zakon o porijeklu imovine u veljači je obilježio četvrtu obljetnicu od donošenja, no tek sada polučio je neki rezultat. Ipak, još uvijek nije opravdao velika očekivanja. Građani su se nadali kako će taj zakon, na koji se dugo čekalo, omogućiti obračun s korupcijom i nelegalnim bogaćenjem. Također, vlast se ne buni na dodatne prihode.
No, evo čini se da se nešto pokrenulo s mrtve točke. Porezna uprava Republike Srbije potvrdila je za Forbes Srbija kako su fizičkoj osobi utvrdili poreznu osnovicu od 170 milijuna dinara na koju su primijenili posebnu poreznu stopu od 75 posto.
Rast imovine za 150 tisuća eura
Poreznici promatraju svaki slučaj u kojem se imovina u tri uzastopne godine povećavala za više od 150 tisuća eura. Prema podacima koje su podijelili s Forbesom Srbija, utvrdili su kako su 13.522 fizičke osobe u godinu dana povećale imovinu za više od 150 tisuća eura.
“To ne znači da su te fizičke osobe određene za postupak poreznog nadzora, već da su te fizičke osobe u promatranom razdoblju povećale vrijednost imovine koju imaju”, pojasnili su. Moguće je da je dio tih osoba legalno, bez utaje poreza, stekao tu imovinu. No, to će utvrditi dodatnom kontrolom.
Trenutno je pod povećalom 150 slučajeva fizičkih osoba čija je imovina rasla mnogo brže od prihoda na računu. Sada se provodi novi postupak, ažuriraju se podaci za 2023. godinu te se pronalaze novi takvi primjeri.
Prvootkriveni i njegovi sljedbenici ubuduće će morati pažljivije plaćati porez. Porezna uprava će ih držati na oku. “Fizičke osobe za koje se utvrđuju porezne obveze, sukladno odredbama, okarakterizirat će se kao osobe s visokim stupnjem rizika za poštivanje poreznih propisa, te će se u tom smislu promatrati njihovo zakonito i pravodobno ispunjavanje budućih poreznih obveza”, objašnjavaju u srbijanskoj Poreznoj upravi.
Nema zastare, ali ni željenog antikorupcijskog učinka
Zakon usvojen 2020. daje poreznim inspektorima slobodu da istražuju nezakonito, odnosno neoporezovano bogaćenje koliko god žele. Nisu ograničeni uobičajenim rokom zastare od pet godina.
“Zakon se može primjenjivati neograničeno u prošlosti, ali ne znamo dokle to Porezna uprava provjerava”, kaže Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija, organizacije civilnog društva posvećene borbi protiv korupcije.
Istaknuo je i kako je taj zakon prije svega porezni, a ne antikorupcijski kako ga se najavljivalo. “Da bi bio antikorupcijski, prioritetni predmet kontrole trebaju biti osobe koje obnašaju javne funkcije ili poslove na kojima mogu biti dio korupcije”, navodi. No, takvi kriteriji nisu javno objavljeni, što, kako kaže, ne znači da ih Porezna uprava nema.
Nenadić također dodaje da bi učinak zakon bio veći da se primjenjuje s drugim propisima. “Sami učinci su sigurno manji nego što se reklamira. Smatram da treba što prije razmisliti o primjeni Zakona o podrijetlu imovine i dopunskom porezu s propisima koji reguliraju kontrolu dohotka i imovine javnih dužnosnika kao i onima koji reguliraju oduzimanje imovine,” zaključuje.
Kako bi država mogla iskoristiti novac ‘prvootkrivenog’
Sredstva prikupljena od posebnog poreza idu u proračun Srbije. Samo novcem prvog obveznika posebnog poreza mogli bi se pokriti troškovi izgradnje diplomatsko-konzularnog predstavništva u Canberri. Oni su procijenjeni na 127,5 milijuna dinara.
Za projekt Partnerstvo za lokalni razvoj, koji provodi Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, ove je godine predviđeno 116,7 milijuna dinara. Novca bi gotovo bilo i za ovogodišnje troškove obnove mosta na graničnom prijelazu – Skelani. Za tu je stavku u 2024. godini predviđeno 134 milijuna dinara.
Proračun s nestrpljenjem čeka sljedećeg obveznika posebnog poreza, a javnost bi htjela doznati barem tko se nalazi na kontrolnoj listi.
