U 2024. se očekuje 200 tisuća dozvola za rad stranaca. Zagreb će na svom terenu plaćati tečajeve hrvatskog, a država?
Zagrebačka vlast će 150 tisuća eura namijeniti u gradskom proračunu za 2024. godinu za tečajeve hrvatskog jezika za strane radnike. U Ministarstvu rada su najavljivali da će takve tečajeve uključiti u sustav HZZ vaučera
Zagreb je prvi grad u Hrvatskoj koji će kroz svoj proračun stranim radnicima financirati učenje hrvatskog jezika, rekao je za FORBES Hrvatska Gordan Bosanac, zastupnik u Gradskoj skupštini iz redova vladajuće platforme Možemo! i predsjednik Gradske koordinacije za ljudska prava, a iznos koji je za to predviđen je 150 tisuća eura.
Tečaj hrvatskoj jezika će, naime, biti stavka u gradskom proračunu za 2024. godinu čije je izglasavanje na dnevnom redu idućeg tjedna. Bosanac također najvljuje da će u veljači iduće godine u središtu Zagreba proraditi One-Stop-Shop za strance, gdje bi oni mogli dobiti osnovne informacije o gradu, ali i pravnu pomoć ukoliko je trebaju.
Gdje su vaučeri?
Iako je u Hrvatskoj do početka studenoga ove godine izdano čak 147 tisuća radnih dozvola za državljanje trećih zemalja, a dobar dio ih ne govori hrvatski jezik, država za njih nije organizirala (niti platila) tečajeve učenja jezika. Podsjetimo, u Hrvatskoj je ove godine s dozvolom za boravak i rad bilo (ili još uvijek jest) 18.603 Nepalaca, 12.686 Indijaca, 9187 Filipinaca, 6961 Bangladešanina, 4269 Turaka, 3599 Albanaca, a za razliku od državljana BiH (33.422), Srbije (21.757) i Sjeverne Makedonije (12.319), njima su tečajevi hrvatskog doista potrebni.
Prema ljetošnjoj najavi na stručnom skupu HGK o zapošljavanju stranih radnika, koju je dao državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš, to će biti omogućeno preko sustava vaučera financiranih iz europskog socijalnog fonda. Iako smo sada pitali kada će ti vaučeri biti dostupni, u kojem iznosu te gdje će tečajevi biti organizirani, iz Ministarstva rada nismo dobili odgovor. Trenutno HZZ vaučeri postoje za zaposlene i nezaposlene osobe i to za sufinanciranje programa obrazovanja za stjecanje zelenih, digitalnih i općih znanja i vještina.
Zagrebački plan i državna nepostojeća strategija
Model po kojem će Zagreb organizirati učenje hrvatskog jezika za strane radnike još se definira, no plan je da s iznosom od 150 tisuća eura bude obuhvaćeno 500-injak stranih radnika na nekoliko punktova u različitim dijelovima grada, a o provedbi razgovaraju sa školama stranih jezika i udrugama civilnog društva te planiraju i s poslodavcima. „Rado bismo da se i poslodavci uključe oko preporuka za organiziranje tečajeva, a jedna od tema će biti i mogućnost da oslobode radnicima vrijeme za pohađanje tečaja“, kaže Bosanac. Surađuju i s udrugama stranih radnika, a ističe onu nepalskih radnika.
Poznavanje jezika je važno za integraciju stranih radnika, no politika o tome na razini države uopće ne postoji.
Doduše, Ministarstvo unutrašnjih poslova je, na temelju lanjske odluke Vlade, osnovalo međuresornu radnu skupinu i radilo na prijedlogu dokumenta o imigracijskoj politici, ali do danas ništa od toga nije objavljeno. Imigracijska politika bi, naime, trebala obuhvatiti i integraciju stranih radnika, povratak onih koji su iselili, te se također pozabaviti tražiteljima azila i ilegalnim migracijama, kako naglašavaju stručnjaci. Naravno, trebala bi odgovoriti i na pitanje kako će Hrvatska riješiti problem integracije stranaca, odnosno koliko će za to predvidjeti novca i iz kojih sve izvora.
U MUP-u su najavljivali da će nacrt prijedloga tog dokumenta biti u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću u trećem tromjesečju ove godine, no taj rok je prošao. Nisu odgovorili na pitanje FORBES Hrvatska kada će biti dostupan.
Do 2030. godine stranci činiti četvrtinu radne snage
Prema službenim podacima MUP-a, na području zagrebačke policijske uprave je do početka studenoga izdano 35.274 dozvola za boravak i rad, od čega 24.120 za novo zapošljavanje, a 10.755 dozvola je bilo produljeno, te 399 izdano za sezonsko zapošljavanje. Ta statistika ne pokazuje kakva je struktura dozvola po državljanstvu, ali očito je da je iznos iz zagrebačkog gradskog proračuna tek manji dio potreba te da su državni vaučeri za učenje hrvatskog jezika za strane radnike nužnost. Naravno, trebali bi ih, kad god mogu, organizirati i sami poslodavci.
Zagreb je inače ljetos usvojio Akcijski plan za provedbu povelje integrirajućih gradova za 2023. i 2024. godinu, a on se – osim na osobe kojima je odobrena međunarodna ili privremena zaštita – odnosi i na strane radnike. Dio tog plana su i tečajevi hrvatskog jezika. Taj bi primjer, ne čekajući donošenje državne politike, mogli slijediti i drugi gradovi budući da bi integracija stranih radnika mogla postati problem. U intervjuu na N1 televiziji je ovoga tjedna o tome govorila i Ivana Kekin, saborska zastupnica Možemo!, naglasivši da „ne uvozimo samo radnu snagu nego ljude i moramo ih integrirati, a ako dolaze iz neke druge kulture, bitno je da se naše kulture upoznaju“, te nije dovoljno samo izdavati radne dozvole.
Za iduću se godinu može očekivati, kako je nedavno objavila Hrvatska udruga poslodavaca, da će ukupan broj radnih dozvola premašiti 200 tisuća, a ukupan broj stranih radnika mogao bi dosegnuti 400-500 tisuća do 2030. godine uz pretpostavku rasta BDP-a od oko 2,5 posto kroz idućih sedam godina. „U tom bi slučaju strani radnici činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj“, objavljeno je u HUP-ovoj analizi koju potpisuje glavni ekonomist Hrvoje Stojić.
