Unatoč najavama, sve je manje kineskih investicija u Hrvatskoj. Pitali smo stručnjake što se događa
Što se zbiva s kineskim ulaganjima u Hrvatsku? Uspijevaju li “osvojiti” Europu? O kineskim investicijama u Hrvatskoj, ali i cijeloj Europi, razgovarali smo s ekonomistom Zoranom Aralicom s Ekonomskog instituta i politologom Kristijanom Kotarskim s Fakulteta političkih znanosti.
Kineska izgradnja Pelješkog mosta sufinancirana novcem Europske unije svojevremeno se spominjala kao mogući signal širenja poslovne suradnje i poticanja kineskih investicija u Hrvatskoj. Delegacije visokih kineskih dužnosnika posjećivale su Banske dvore i radi moguće kupnje brodogradilišta Uljanik, a prošle godine je HGK objavila da “osam kineskih kompanija snima biznis prilike u Hrvatskoj”. Odlučili smo stoga provjeriti kako se razvija suradnja Hrvatske i Kine, osobito zbog dramatičnih geopolitičkih promjena u kojima je Kina značajan igrač.
Na upit Forbes Hrvatska što se zbiva s kineskim investicijama u Hrvatskoj, iz HGK su istaknuli kako su prema podacima Hrvatske narodne banke kineske investicije od 1993. godine do kraja trećeg kvartala 2023. godine iznosile ukupno 217,2 milijuna eura. U prva tri kvartala 2023. godine, one su iznosile 13,7 milijuna eura, u 2022. godini 45,5 milijuna, a 2021. godine 38,8 milijuna. Po izravnim ulaganjima u Hrvatsku, Kina (bez Hong Konga) je na 24. mjestu. No, iz HGK nisu htjeli komentirati podatke o odnosu između Hrvatske i Kine.
Aralica: U Hrvatskoj nema sustavnog poticanja investicija
Podatke o količini investicija komentirao je ekonomist Zoran Aralica, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju Ekonomskog instituta, voditelj Odjela za inovacije poslovnu ekonomiju i ekonomske sektore.
On kaže kako struktura hrvatskog gospodarstva nije takva da bi podržala izravna strana ulaganja. Navodi primjer Slovenije gdje su Kinezi 2021. godine uložili oko 300 milijuna eura – a u Hrvatskoj su iste godine investirali samo 38,8 milijuna.
U toj državi postoje velike kineske investicije poput Gorenja koji je primjer poželjnog ulaganja za Kineze. Naime to poduzeće ima veliki istraživačko razvojni odjel s nekoliko stotina inženjera koji se nalazi u Velenju izvan Ljubljane, pri čemu se tamo u posljednje vrijeme zapošljavaju i kadrovi iz Hrvatske. Takvih sličnih pogona u Hrvatskoj nema – uništeni su privatizacijom ili su smanjili vlastiti opseg djelovanja pa i relevantnost.
Što se tiče trenda, kaže kako kineske investicije i međunarodna trgovina na područje srednje i istočne Europe dolaze preko Poljske. Ona je najveće tržište tog dijela Europe i zbog čega su tamo otvorena predstavništva velikih firmi poput Huaweija i Xiaomija za navedenu regiju. Mađarska i Srbija uspjele su izgraditi poželjan imidž kod Kineza i dobiti neke velike investicije poput buduće tvornice BYD automobila u Mađarskoj. Kinezi između Srbije i Mađarske čak grade i novu željeznicu koja će omogućiti brži transfer ljudi i roba i između tih dviju zemalja. U Hrvatskoj nema sustavnog djelovanja da bi se afirmirale investicije. Agencija za promicanje investicija i ulaganja (APIU) i Agencija za investicije i konkurentnost (AIK) – ustanove koje su trebale promovirati investicijsko djelovanje ukinute su 2010. i 2018. godine.
Najveća investicija bez uporabne dozvole
Kad su u pitanju investicije, HGK ističu Vjetroelektranu Senj vrijednu oko 200 milijuna eura kao najznačajniju kinesku investiciju u Hrvatskoj. Ona je u probni rad puštena 7. prosinca 2021., a izgradila ju je kineska državna tvrtka Norinco International Cooperation, odnosno njihova hrvatska podružnica, koja je većinski vlasnik u senjskoj tvrtki Energija Projekt. Radovi na izgradnji vjetroparka počeli su 20. srpnja 2019. godine. No, očito su se pojavili problemi: Forbes Hrvatska je izvještavao kako ta vjetroelektrana ne može dobiti uporabnu dozvolu zbog buke.
Minimum informacija o Rimčevoj tvornici baterija u Kini
Jedno od hrvatskih ulaganja koje spominje HGK je i ulaganje kineske tvrtke Camel grupe vrijedno 30 milijuna eura. Ona je 2017. godine uložila 27 milijuna investicije u Rimac automobile i tri milijuna eura investicije u bicikle Greyp. 2018. godine najavili su i zajedničku izgradnju tvornice baterija u Kini. Navodilo se kako je Rimac u nju uložio pet milijuna eura.
Situacija je danas znatno drugačija. Bicikli Greyp danas su u vlasništvu Porschea od 2021. godine, a upravo ovih dana aktualno je prekidanje suradnje Rimca i Camel grupe. Camel grupa pokazala se problematičnom jer američko Ministarstvo domovinske sigurnosti tvrdi da je uključena u prisilni rad Ujgura u Kini. Iz tog razloga njihovi proizvodi ne smiju se prodavati u SAD-u.
Rimac grupa najavila je raskid suradnje s njima. Na pitanje Forbesa Hrvatska o tome hoće li Camel ostati suvlasnik Rimac grupe, u kojoj je fazi tvornica, kad se od nje odustalo i zbog čega, iz Rimca odgovaraju vrlo šturo: “Zajedničko ulaganje (joint venture) Rimac Grupe s Camel Grupom nije operativno aktivno od 2022. godine i trenutno je u procesu raskida.”
Uvoz znatno veći od izvoza
Što se trgovinske razmjene tiče, podaci koje je pružila Hrvatska gospodarska komora pokazuju kako je uvoz iz Kine kontinuirano rastao, dok izvoz u Kinu pada od 2018. godine.
Osim toga Hrvatska znatno više uvozi, nego što izvozi. 2022. godine uvoz je iznosio 1,45 milijardi dolara, a uvoz tek 91 milijun. Više podataka može se vidjeti u donjoj tablici.
Komentirajući trend i razliku u količini uvoza i izvoza između Hrvatske i Kine, Aralica kaže da su omjer i konkurentnost za Hrvatsku nepovoljni kao kod najjačih trgovinskih partnera kao što su Italija, Austrija i Njemačka, no najveći disbalans pojavljuje se u slučaju Kine.
| IZVOZ | UVOZ | UKUPNO | SALDO | |
| 2012. | 45.866 | 516.669 | 562.535 | -470.803 |
| 2013. | 76.376 | 769.747 | 846.123 | -693.371 |
| 2014. | 68.087 | 586.492 | 654.579 | -518.405 |
| 2015. | 77.444 | 578.380 | 655.824 | -400.936 |
| 2016. | 83.845 | 645.443 | 729.288 | -561.598 |
| 2017. | 125.966 | 777.790 | 903.756 | -651.824 |
| 2018. | 158.414 | 952.412 | 1.110.826 | -793.998 |
| 2019. | 120.453 | 803.597 | 924.050 | -683.144 |
| 2020. | 96.986 | 1.213.405 | 1.310.391 | -1.116.419 |
| 2021. | 105.581 | 1.219.420 | 1.325.001 | -1.113.839 |
| 2022. | 91.150 | 1.445.731 | 1.536.881 | -1.354.581 |
Ceste, tuneli i mostovi
Nakon posla s Pelješkim mostom, China Road and Bridge Corporation dobila je posao izgradnje ceste i tunela koji će Splitu omogućiti kraći pristup autocesti za Zagreb.
I druge kineske tvrtke javljaju se na natječaje u Hrvatskoj. Kineski CTFO Jeton Technology sudjelovao je u natječaju za sustav novi naplate i nabavu rezervne opreme koji su raspisale Hrvatske autoceste. Nakon što je posao dodijeljen češkoj i slovačkoj tvrtki žalili su se, no žalba im je nedavno odbijena.
Kad je u pitanju mogućnost poboljšanja suradnje, Araličina ideja je da se mora raditi na većem prisustvu hrvatskih poduzeća u Kini. Kao pozitivan primjer navodi ZICER-ov program Global Growth koji hrvatskim startupovima poduzećima omogućuje da izađu na globalna tržišta s naglaskom na SAD, Kanadu i Kinu. Misli da takav program u većoj mjeri nego danas treba podržati Grad Zagreb, HGK te ministarstva i agencije zadužene za funkcioniranja poslovnog sektora. To bi automatski rezultiralo multiplikacijom efekata koji će se odnositi na spomenuta tržišta i poduzeća koja budu sudjelovala u tim programima.
Na pitanje o netransparentnosti i problem prisilnog rada Aralica kaže kako će to uvijek biti područje tumačenja Europske unije i SAD-a s jedne i Kine s druge strane.
Kaže da se situacija tu razlikuje od tržišta do tržišta te Kinezi imaju vlastite agencije za certificiranje proizvoda, ali priznaju i svjetske certifikate i stanarde izdane u EU. Kao izazov kod netransparentnosti vidi i percepciju o subvencioniranosti predmeta pojedine javne nabave koju europski poslovnjaci često ističu kod poslovnih subjekata u kineskom vlasništvu kada su na istom natječaju. Takav osjećaj djeluje kontraproduktivno na bilo kakvu neformalnu i formalnu suradnju između tih poslovnih subjekata.
Kotarski: Proces investiranja zakočen i na izvorištu i na odredištu
Kakvi su rizici koji se mogu očekivati kad je u pitanju suradnja između Hrvatske i Kine, ali i cjelokupne EU i Kine, pitali smo i prof.dr.sc. Kristijana Kotarskog, stručnjaka za ekonomske i političke odnose Kine i Europske unije.
On pojašnjava kako Europa nije jedinstvena oko uvođenja viših carina za kinesku autoindustriju. S jedne strane je njemačka autoindustrija koja se bori protiv njihovog uvođenja, jer bi im ona mogla poremetiti njihove poslove u Kini. Francuska nema ulaganja u autoindustriju u Kini, zbog čega podržavaju odluku Europske komisije o istrazi koja prethodi uvođenju carina. Kaže kako će Kina pokušati što više izvoziti jer unutar svojih granica ima daleko veću ponudu nego potražnju.
Vjeruje kako će unatoč otporima Europska unija ipak povećati carine. Hrvatski interesi nisu tu direktno ugroženi jer nemamo auto industriju, ali je pitanje što Kina u takvoj situaciji može smisliti kao protuodgovor, odnosno kojem sektoru može naštetiti uvođenjem protumjera. Francuskoj je već poslala poruku upozorenja najavivši mogućnost carinjenja konjaka.
Što se kineskih investicija tiče, kaže kako su mnoge države Srednje i Istočne Europe odrolale crveni tepih kineskim ulagačima nakon pokretanja inicijative ‘Kina + 16’ 2011. godine, ali se s izuzetkom Mađarske i Srbije nije realiziralo puno kineskih investicija u odnosu na inicijalna očekivanja.
Screening investicija iz trećih država na jedinstveno tržište EU od 2019. godine, kao kontrolni mehanizam za sprječavanja pretjerane ovisnosti i rizika, dodatno je usporio kineska ulaganja u Europu. Isto tako, ni Kini nije u interesu da se trenutačnom povlačenju stranog kapitala iz Kine priključe i kineski ulagači u većem broju. Stoga je trenutačno proces investiranja zakočen na izvorištu i odredištu ulaganja.
Dodaje kako u Europi nema puno prostora ni za ponavljanje priče s Pelješkim mostom, koji je izgrađen uz veliko sufinanciranje Europske unije. Od tada su uvedeni alati za penaliziranje ponude proizvođača iz trećih država ukoliko postoji razumna pretpostavka da dobivaju velike subvencije matične države, a mehanizam se zapravo najviše odnosi na kineska poduzeća.
