Zabrana rada trgovina nedjeljom: Kako su ustavni suci već četiri puta vagali isti problem
Najprije 2004,. potom 2009., pa onda 2020. godine u vrijeme pandemije, Ustavni sud je odlučivao o zakonskim rješenjima i odlukama koje su zabranjivale trgovinama rad nedjeljom, te ih redom odbacivao. Ovoga puta su većinom glasova (uz tri suca protiv) zaključili da je rješenje sa samo 16 radnih nedjelja i nizom iznimaka u redu
Nakon što se malo više od pola godine primjenjuju odredbe Zakona o trgovini koje ograničavaju rad nedjeljom, Ustavni sud je iznenadio mnoge objavivši da je to pitanje na dnevnom redu u utorak 6. veljače, iako su mnogi mislili da će s time pričekati postizborno vrijeme. Kako se ispostavilo, nije prihvaćen prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti izmjena tog zakona.
Ako se ne računa zabrana koja je provedena za vrijeme pandemije COVID-19, ovo je već treći puta u 20 godina da je Ustavni sud imao na dnevnom redu zakonska rješenja kojima se zabranjuje rad trgovinama nedjeljom. Prvi puta je to bilo 2004. godine, a potom 2009. godine, s time da je predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću ovo drugi put da tu temu ima pred sobom. Odluka protiv zabrane je, podsjetimo, 2009. godine bila jednoglasna, a on je tada bio jedan od sudaca. I među ostalih 12 ustavnih sudaca ima „ponavljača“, pa su stavove vjerojatno ispolirali.
Sedma točka dnevnog reda
Prijedlog za pokretanje postupka podnio je cijeli niz malih poduzetnika i obrtnika, a također i Hrvatska udruga poslodavaca (u kojoj, zapravo, dugo nije bilo jedinstvenog stava oko pitanja zakonske zabrane rada nedjeljom, a trgovački lanac KTC već godinama svoja vrata ne otvara tim danom), te Fokus, politička stranka koju vodi Davor Nađi.
Među najviše pogođenima zabranom su upravo male, obiteljske trgovine koje se žale na pad prihoda zbog samo 16 dozvoljenih radnih nedjelja, a među očitim dobitnicima su benzinske crpke. Prema onome što su pak do sada govorili iz HUP-a, u prošloj se godini sav promet koji se inače u trgovini ostvari nedjeljom nije prelijevao na druge dane u tjednu (što su vladajući najavljivali kao scenarij), ali prave efekte na poslovanje će se moći ocijeniti tek na kraju ove godine kada će izmjene zakona biti u primjeni punih 12 mjeseci. Kao što je FORBES Hrvatska pisao nedavno, zabrana rada trgovina nedjeljom koja je stupila na snagu početkom srpnja 2023. godine dodatno je utjecala na širenje ponude na benzinskim crpkama, koje su izuzete od primjene zabrane, pa su neke od njih tijekom prošlog ljeta počele prodavati čak i kruh i mlijeko, a trgovina mješovitom robom i ugostiteljske usluge imaju sve veći značaj u poslovanju benzinskih crpki.
Ponavljaju se isti pravni nedostaci
Kad su lani donijete te, najnovije izmjene Zakona o trgovini, bilo je jasno da se vladajući trude na minimum svesti iznimke, one tvrtke na koje se zabrana rada nedjeljom neće primjenjivati. To je, naime, jedan od ključnih razloga zbog kojih su prethodna rješenja padala (ocijenjena su diskriminatornima), a ovog su puta omogućili i 16 radnih nedjelja u godinu dana po nahođenju poslodavaca. Nekim stručnjacima ustavnog prava se stoga činilo da je rješenje iz 2023. godine kvalitetnije od ranijih, ali to još uvijek nije značilo da može lako proći test ustavnosti. Primjerice, pravni stručnjak Viktor Gotovac je u svom znanstvenom radu “(Ne)rad nedjeljom kao dilema radnog prava” (objavljen u ožujku prošle godine) konstatirao da se ponavljaju isti pravni nedostaci koje je Ustavni sud utvrdio 2004. i 2009. godine. Gotovac pritom ukazuje da su sve dosadašnje regulatorne intervencije u rad nedjeljom bile usmjerene prema Zakonu o trgovini i to na način da se u biti branio rad trgovina, a ne da bi bio zabranjen, ograničen ili uređen rad radnika u trgovini nedjeljom.
Podsjetimo, izmjenama Zakona o trgovini 2003. godine kao iznimke od zabrane su bile predviđene prodavaonice do 200 četvornih metara neto prodajne površine koje pretežito prodaju prehrambene proizvode. Dodatni uvjet je bio da u jednom naselju radi jedna prodavaonica, a u većim mjestima jedna prodavaonica na 5000 stanovnika. Zakon o trgovini iz 2008. godine je uveo načelnu zabranu rada nedjeljom i blagdanom uz brojne iznimke, a predviđena je mogućnost rada svih prodavaonica od početka lipnja do početka listopada te tijekom prosinca.
U pripremi najnovije zabrane – koju se, međutim, službeno naziva ograničenjem – vladajući su se malo bolje pripremili, pa su u obrazloženju koristili i ispitivanje javnog mnijenja, kao i izračune kretanja tjednog prometa iz vremena pandemije kada je rad trgovinama nedjeljom bio zabranjen na mjesec dana (što je Ustavni sud također proglasio neustavnim, ocijenivši da je zabrana nerazmjerna cilju koji se želio postići). Otišlo se i korak dalje, pa se u obrazloženju navelo kako se uređuje “temeljno pravo na nedjelju kao dan tjednog odmora te pitanje ravnoteže privatnog i poslovnog života naših građana, a što se upravo kroz ispitivanje javnog mijenja pokazalo važnim za hrvatske građane”. Spominjala se k tome obitelj, tradicija, civilizacijski doseg, a u javnosti je prevladalo tumačenje da je time učinjen ustupak Crkvi kao i sindikatima. Igralo se i na kartu pomaganja ženama, budući da u trgovini prevladavaju zaposlenice.
Svakako, uoči najnovije odluke Ustavnoga suda, ne treba smetnuti s uma da je zabrana rada trgovina nedjeljom bila i dio predizbornog programa HDZ-a.
Sredstva i ciljevi
U ranije spomenutom znanstvenom radu, Gotovac navodi da se iz dosadašnjih odluka može se zaključiti da zabrana rada trgovina nedjeljom sama po sebi nije suprotna Ustavu RH, ali i da nije svako ograničenje prihvatljivo. „Valja voditi računa o jasnom definiranju ciljeva koji se žele postići, kao i određenosti pravnih pojmova koji se koriste u zakonskim odredbama kako prilikom primjene zakona ne bi došlo do pravne nesigurnosti“, navodi. Također, podsjeća da dopušteno ograničavanje poduzetničke slobode iz odredbe članka 50. Ustava RH mora počivati na cilju zaštite interesa i sigurnosti RH, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi, a važna je i odredba članka 16. Ustava koja navodi da cilj ograničenja mora biti legitiman, a način provedbe ograničenja razmjeran potrebi ostvarenja cilja.
Je li Vlada Andreja Plenkovića uspjela pogoditi rješenje koje ima dobro definirane ciljeve, uvedena ograničenja su legitimna, a način njihova provođenja razmjeran ciljevima? Ustavni suci su očito, većinom glasova (i tri glasa protiv), zaključili da je. Riječima suca Šeparovića, analizom su utvrdili da nijedna grupa (trgovci, zaposlenici i potrošači) postojećim rješenjem ne trpi prekomjeran teret.
*Tekst je ažuriran nakon objave Ustavnog suda u utorak 6. veljače.
