Četiri preporuke stručnjaka za poboljšanje transparentnosti državnog proračuna

Premda Hrvatsku 67 osvojenih bodova svrstava u zemlje koje objavljuju “značajnu količinu proračunskih informacija”, ranijih je godina bilježila i bolje rezultate. Primjerice, 2019. godine Hrvatska je sa 68 bodova zauzela 21. mjesto na svjetskoj ljestvici. U skladu s tim, može se zaključiti da nije bilo važnijeg pomaka u posljednje vrijeme.

U posljednjem krugu međunarodnog istraživanja International Budget Partnership-a (IBP) o otvorenosti proračuna središnje države Hrvatska je sa 67 bodova – od mogućih 100 – zauzela 24. mjesto među 125 analiziranih zemalja. 

Premda se radi o povećanju od tri boda u odnosu na prethodni krug istraživanja (2021.), još uvijek postoji znatan prostor za poboljšanje, ne samo u vezi s objavom pravovremenih i građanima razumljivih informacija o prikupljanju i potrošnji proračunskih sredstava nego i kada je riječ o uključivanju javnosti u proračunske procese, pišu Mihaela Bronić i Josip Franić u novome broju Osvrta Instituta za javne financije pod naslovom “Otvorenost proračuna središnje države: Hrvatska ima prostora za poboljšanje”.

Autori tako navode da uslijed rastuće globalne nesigurnosti te kontinuirane borbe protiv inflacije i njenih učinaka nužnost razborita prikupljanja i trošenja javnih sredstava u fokusu je političkih i društvenih rasprava diljem svijeta. Međutim, zaključuju da često nisu ispunjeni osnovni preduvjeti za kvalitetnije upravljanje javnim financijama, što se u prvome redu odnosi na znatnije uključivanje javnosti u proces donošenja središnjega državnog proračuna, postojanje jasno definirana sustava nadzora nad provedbom proračuna te pravovremenost objave točnih i iscrpnih informacija o državnim prihodima i rashodima.

Najbolji Gruzija, Novi Zeland, Švedska i Južnoafrička Republika

Indeks otvorenosti proračuna objavljuje se kontinuirano od 2006. godine, a računa se na temelju odgovora na 109 pitanja kojima se ocjenjuje dostupnost, pravovremenost objave te iscrpnost osam proračunskih dokumenata: programa konvergencije, prijedloga proračuna, usvojenog proračuna, proračunskog vodiča za građane, mjesečnih izvješća, polugodišnjega izvješća o izvršenju proračuna, godišnjega izvješća o izvršenju proračuna te izvješća o obavljenoj reviziji.  Rezultat je iskazan na ljestvici od 0 do 100, pri čemu više vrijednosti sugeriraju višu razinu otvorenosti.

Autori smatraju da rezultati devetog kruga IBP-ova istraživanja za 2023. ponovno ne pružaju razlog za optimizam na globalnoj razini. Prosječna vrijednost Indeksa za svih 125 uključenih zemalja i ovaj put iznosi 45, baš kao što je to bio slučaj u prethodnim dvama krugovima. Drugim riječima, stanovnicima analiziranih zemalja u prosjeku je opet na raspolaganju bilo samo 45 posto ključnih informacija o prihodima i rashodima proračuna. Kao i u ranijim krugovima, najbolje rezultate zabilježili su Gruzija (87), Novi Zeland (87), Švedska (85) i Južnoafrička Republika (83) (tablica 1). Na začelju ljestvice smjestili su se Afganistan, Jemen i Venezuela, čije vlasti svojim građanima ne objavljuju pravovremeno baš nikakve informacije o proračunu.

Hrvatska je ranijih godina imala i bolje rezultate

Hrvatska je, zahvaljujući porastu za tri boda,  napredovala s 25. na 24. mjesto u odnosu na prethodni krug istraživanja. Ovo je poboljšanje u najvećoj mjeri posljedica toga što je jedan dosada analizirani dokument zamijenjen novim. To jest, s obzirom na to da Vlada više ne objavljuje Smjernice ekonomske i fiskalne politike, kao dokument iz kojega se mogu iščitati osnovne odrednice nadolazećega proračuna, analizira se Program konvergencije. Riječ je o donekle detaljnijem dokumentu od Smjernica ekonomske i fiskalne politike, stoga i ne čudi blagi porast bodova u tome dijelu istraživanja, navodi se u analizi.

Premda Hrvatsku 67 osvojenih bodova svrstava u zemlje koje objavljuju “značajnu količinu proračunskih informacija”, ranijih je godina bilježila i bolje rezultate. Primjerice, 2019. godine Hrvatska je sa 68 bodova zauzela 21. mjesto na svjetskoj ljestvici. U skladu s tim, može se zaključiti da nije bilo važnijeg pomaka u posljednje vrijeme.

Iako stoji nešto lošije u odnosu na zapadne zemlje, Hrvatska je značajno ispred susjednih država. Dok su Srbija i Bosna i Hercegovina ostale iza Hrvatske tijekom cijeloga analiziranog razdoblja, Slovenija je u ovom krugu prvi put zabilježila lošije rezultate od Hrvatske.

Ključne preporuke za poboljšanje otvorenosti proračuna

Iz navedenih rezultata razvidno je kako postoji mnogo prostora za poboljšanje. Za transparentnije i odgovornije vođenje javnih financija uglavnom ponavljamo preporuke iz prethodnih ciklusa istraživanja jer su, nažalost, još uvijek važne i aktualne:

• u prijedlog proračuna uključiti informacije o poreznim izdacima, uz objašnjenje osnovnih ciljeva svakoga pojedinoga poreznog izdatka, ciljane skupine na koje se odnosi te procijenjenu visinu izgubljenih poreznih prihoda

• u prijedlog proračuna uključiti detaljne informacije o financijskoj imovini države (popis imovine i procjenu vrijednosti) i nefinancijskoj imovini države (popis imovine po kategorijama)

• poboljšati sadržaj i sveobuhvatnost proračunskih vodiča za građane koje objavljuje Ministarstvo financija, tako da se uspostave mehanizmi za utvrđivanje informacija koje građani žele čitati u tim vodičima, da se vodiči objave na vidljivim mjestima na mrežnim stranicama i da se uz vodiče koje Ministarstvo financija već objavljuje objave i vodiči o prijedlogu državnog proračuna i izvješću o reviziji državnog proračuna, te

• ponovno početi objavljivati Godišnjake i Statističke prikaze Ministarstva financija.