Hrvatske općine imaju problem s planiranjem proračuna. Neke odstupaju i 60 posto
“Ako vlast ne izvršava proračun prema planu, građani se mogu zapitati zašto se to dogodilo i s čime je to povezano. Ponovljena odstupanja smanjuju povjerenje građana u sposobnost vlasti da realistično planira i ostvari proračune te da se pridržava svojih obveza”, zaključuje se u analizi Instituta za javne financije.
Institut za javne financije objavio je analizu planiranja proračuna županija, gradova i općina koju je napravila dr.sc. Simona Prijaković, a koja pokazuje da lokalne jedinici imaju prilične poteškoće s procjenom prihoda i rashoda.
Analiza je pokazala da najveća prosječna odstupanja prihoda i rashoda imaju općine, zatim gradovi pa županije. Također, većina lokalnih jedinica planira veće prihode i rashode nego što ih tijekom godine ostvare, pa se postavlja pitanje je li problem u nedostatku administrativnoga osoblja sposobnog za kvalitetno planiranje proračuna, planiraju li se namjerno viši prihodi kako bi se mogli planirati i viši rashodi ili se radi o nekim drugim razlozima.
Odstupanja se događaju, ali ih treba objasniti
Što se tiče kategorija rashoda, utvrđeno je da najmanje odstupaju rashodi poslovanja, a najviše prihodi i rashodi za nefinancijsku imovinu u svim lokalnim jedinicama.
Nije lako ostvariti proračun točno onako kako je planiran, pa se toleriraju određena odstupanja te se prihvatljivim obično smatra razlika od 5 posto.
“Odstupanja su često neminovna, ali je ključno da vlasti uz proračunske dokumente o izvršavanju proračuna ponude precizna obrazloženja svih odstupanja. Pri objavama izvještaja (polugodišnjih i godišnjih) o izvršenjima proračuna vlasti bi morale detaljno objasniti zbog čega je došlo do odstupanja i kako se prema tim odstupanjima namjeravaju odnositi u budućnosti, odnosno što će biti s planiranim, a neostvarenim prihodima i rashodima u budućim proračunskim razdobljima”, navodi se u analizi.
Nadalje se pojašnjava da odstupanja mogu biti posljedica nepredviđenih okolnosti u domaćemu ili svjetskom gospodarstvu, primjerice recesija ili pandemija, ali mogu biti i posljedica nesposobnosti vlasti da realno planira prihode i rashode ili čak namjeran čin, kako bi se ostvarili neki ciljevi vlasti. Na primjer, uoči izbora.
U planiranju prihoda i rashoda, nalošije općine i manji gradovi
Utvrđeno je da su u promatranom razdoblju, od 2020. do 2022. godine prosječna odstupanja prihoda poslovanja, prihoda od nefinancijske imovine i ukupnih prihoda najveća su u općinama, slijede gradovi pa županije
U cijelom promatranom razdoblju u svim lokalnim jedinicama prosječna su odstupanja prihoda poslovanja oko 28 posto, prosječna odstupanja prihoda od nefinancijske imovine s 57 posto su najveća od svih odstupanja, a prosječna su odstupanja ukupnih prihoda oko 29 posto.
Na vrlo visoka odstupanja prihoda od nefinancijske imovine, pojašnjava se u analizi, može utjecati i činjenica da su lokalne jedinice prema Zakonu o proračunu obvezne planirati uravnotežene proračune, odnosno planirani ukupni prihodi i primici moraju pokrivati planirane ukupne rashode i izdatke.
“Kako bi mogle planirati veće rashode, lokalne jedinice stoga planiraju veće prihode od nefinancijske imovine. Ako su im pri ostvarenju proračuna prihodi od nefinancijske imovine manji od planiranih, a rashodi veći od prihoda, onda se zadužuju. Moguće je, naravno, i da su lokalne jedinice stvarno planirale prodati, primjerice, zemljište ili građevine, ali iz nekog razloga nisu uspjeli. Vezano uz taj problem, u budućnosti bi bilo dobro istražiti i eventualne utjecaje političko-proračunskih ciklusa”, navodi autorica.
U promatranom razdoblju najviša su odstupanja ukupnih prihoda imale uglavnom općine, ali i manji gradovi, odnosno većinom lokalne jedinice s manje od sedam i pol tisuća stanovnika. Ukupne su prihode najviše – čak više od 65 posto – precijenili Donja Voća, Biograd na Moru, Podravska Moslavina, Rugvica, Orle, Zagvozd, Dubravica, Vuka, Primorski Dolac, Pokupsko, Hrašćina te Lišane Ostrovičke.
“Velika odstupanja prihoda poslovanja mogu biti povezana s pomoći EU-a jer su se lokalne jedinice prijavile na natječaj te planiraju dobiti sredstva iz EU-a, ali navedena se sredstva ne ostvare ili kasni njihov primitak”, pojašnjava.
Također, ukupne prihode najrealističnije su planirali Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Međimurska, Zadarska, Ličko-senjska i Zagrebačka županija, gradovi Karlovac, Križevci, Osijek i Umag – Umago te općine Voćin, Sveti Martin na Muri i Matulji. Kod njih odstupanja idu do 5 posto.
I što se tiče rashoda, opet najveća odstupanja imaju općine a slijede gradovi pa županije
“Tijekom promatranog razdoblja u svim lokalnim jedinicama prosječno ostvareni rashodi poslovanja najmanje odstupaju od planiranih (oko 15 posto), dok rashodi za nefinancijsku imovinu najviše odstupaju od planiranih (oko 52 posto). Stoga su prosječna odstupanja ukupnih rashoda oko 31 posto. U cijelom promatranom razdoblju u svim lokalnim jedinicama udio rashoda za nefinancijsku imovinu u ukupnim rashodima iznosi 31 posto, stoga su zbog visokih odstupanja rashoda za nefinancijsku imovinu odstupanja ukupnih rashoda mnogo veća”, stoji u analizi.
Ako se odstupanja ponavljaju, građani gube povjerenje
Do vrlo visokih odstupanja rashoda za nefinancijsku imovinu, pretpostavlja autorica, možda dolazi zbog toga što lokalne jedinice planiraju kapitalne projekte koji bi u budućnosti trebali pozitivno utjecati na lokalni razvoj, međutim iz nekih se razloga, primjerice zbog rasta cijena materijala i usluga, ostvareni iznos uvelike razlikuje od planiranoga.
Najveća odstupanja rashoda uglavnom imaju općine, ali i manji gradovi, primjerice Donja Voća, Podravska Moslavina, Biograd na Moru, Podravske Sesvete, Zagvozd, Rugvica, Hrašćina, Dragalić, Vuka, Pokupsko, Orle, Dubravica, Sokolovac i Antunovac. Kod njih odstupanja iznose više od 65 posto.
S druge strane, ukupne rashode najrealističnije su, s odstupanjima manjim od 5 posto, planirali Šibensko-kninska, Primorsko-goranska, Splitsko- dalmatinska, Međimurska, Zadarska, Virovitičko-podravska, Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska i Požeško-slavonska županija, gradovi Zagreb, Prelog, Virovitica i Ozalj te općine Hlebine i Marijanci.
Autorica je pojasnila i zašto je važna vjerodostojnost proračunskog planiranja.
“…nakon što predstavničke vlasti izglasaju proračun, građani očekuju da ga izvršna vlast izvršava prema planu, učinkovito usmjeravajući potrošnju na planirana javna dobra i usluge te na održivi razvoj. Ako vlast ne izvršava proračun prema planu, građani se mogu zapitati zašto se to dogodilo i s čime je to povezano. Ponovljena odstupanja smanjuju povjerenje građana u sposobnost vlasti da realistično planira i ostvari proračune te da se pridržava svojih obveza”, zaključuje se u analizi.
