Europska središnja banka danas odlučuje o kamatama. Što to znači za Hrvatsku?
Ključne kamatne stope važne su za stanovništvo jer utječu na kamatnu stopu na kredite s promjenjivom kamatnom stopom (a time i na iznos mjesečne otplate), kamatne stope na nove kredite s fiksnom stopom i kamatne stope na depozite.
Na današnjem zasjedanju Europske središnje banke (ESB) će članovi Upravnog vijeća najvjerojatnije započeti spuštati referentne kamatne stope. Sve osim toga bilo bi iznenađenje budući da su nositelji monetarne politike pripremali tržišne dionike na početak prvog reza još u prvom ovogodišnjem tromjesečju. ESB bi stoga trebala spustiti kamatne stope za 25 baznih bodova, odnosno stopu na prekonoćni depozit s 4,00 posto na 3,75 posto
Ključne kamatne stope važne su za stanovništvo jer utječu na kamatnu stopu na kredite s promjenjivom kamatnom stopom (a time i na iznos mjesečne otplate), kamatne stope na nove kredite s fiksnom stopom i kamatne stope na depozite.
ESB je dizala kamate zbog inflacije
Razlog zašto je ESB u nešto više od godinu dana podigla kamatne stope za oko četiri postotna boda bila je visoka inflacija. Inflacija je nastavila rasti nakon prvog povećanja kamatnih stopa u srpnju 2022. te je najveću vrijednost dosegla u listopadu 2022. (10,6 posto).
Do svibnja ove godine godišnji rast cijena usporio se na 2,6 posto. Što se tiče Hrvatske, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku za svibanj, godišnja stopa inflacije na najnižoj razini od rujna 2021. Opća stopa godišnje inflacije je, prema indeksu potrošačkih cijena, iznosila u svibnju 3,3 posto, a prema harmoniziranom indeksu 4,3 posto.
No, razlog zašto je ESB oprezan oko daljnjeg smanjenja kamata je stalna inflacija u nekim segmentima, posebice u uslužnom sektoru. Inflacija u uslužnom sektoru porasla je u svibnju s 3,7 posto u travnju na 4,1 posto.
Sljedeće godine očekuje se inflacija od 2 posto
Opća inflacija također je i dalje iznad ciljane vrijednosti od dva posto, što se smatra optimalnom razinom rasta cijena. ESB, međutim, predviđa nastavak silaznog trenda; Sljedeće godine očekuje se prosječna inflacija od dva posto, a 2026. godine 1,9 posto.
Među analitičarima prevladava mišljenje da će daljnje smanjenje kamatnih stopa biti sporo. Kad bi ESB prebrzo i presnažno olabavila monetarnu politiku, to bi potaknulo gospodarstvo, ali i povećalo rizik da se inflatorni pritisci ponovno pojačaju prije nego što se dosegne cilj od dva posto.
Dok je ESB u prošlosti uglavnom slijedila američku središnju banku u odlukama o kamatnim stopama, sada se čini da će biti prvi koji će poduzeti korak u smjeru smanjenja, dok Fed još nije odlučio zbog prilično tvrdokorne inflacije u SAD-u..
No pitanje je kolike su razlike mogu priuštiti dvije inače blisko povezane ekonomije. Predsjednica ESB-a Christine Lagarde nedavno je naglasila da ESB “ovisi o podacima, a ne o Fedu”. No, kako kažu ekonomisti, razlike između politika dviju najvažnijih središnjih banaka svijeta mogle bi imati značajne reperkusije, posebno na tečajeve, a time i na cijene uvoznih proizvoda i inflaciju eura.
