Iza ulagača na Zagrebačkoj burzi dobra je godina. Razgovarali smo s analitičarima što nas čeka u 2024.

Financije Marko Repecki 7. sij 2024. 08:53
featured image

7. sij 2024. 08:53

Iza ulagača na Zagrebačkoj burzi vrlo je dobra godina. Glavni indeks CROBEX svojim rastom nadmašio je globalne burze, pa se sada postavlja pitanje može li se taj pozitivan trend nastaviti i u ovoj godini.

CROBEX je u 2023. ostvario rast od 28 posto, dok je, na primjer, prinos američkog S&P 500 indeksa bio oko 23 posto, a njemački DAX oko 20 posto. Kakve su perspektive hrvatskog tržišta za ovu godinu, porazgovarali smo s fond managerom Đivom Pulitikom iz InterCapital Asset Managementa i Brunom Barbićem, analitičarem iz Erste banke.

Odlični financijski rezultati “gurali” cijene dionica

Pulitika kaže da su investitori zapravo dobili i više, nego što pokazuje kretanje CROBEX-a, jer osim zarade od porasta cijena dionica treba uračunati dividende. Index Crobextr, koji u obzir uzima dividende, porastao je za 33 posto.

“Rast cijena nekih dionica, prvenstveno onih s velikim udjelom u indeksu poput Končara, HT-a i Zabe,  gurali su odlični financijski rezultati”, kaže Pulitika i dodaje: “Ipak, dionica koja je donijela najveći pojedinačni doprinos rastu indeksaje Podravka, čija se cijena u godini gotovo udvostručila. Posljedica je ovo velike aktivnosti Braće Pivac, za koje je i objavljeno da su prešli 5% vlasništva, a bili su odgovorni za oko 40% ukupnog trgovanja dionicom.”

Smatra da je, uzimajući sve ovo u obzir, teško je očekivati da će CROBEX i u 2024. ostvariti rast viđen u 2023. “Ipak, sentiment investitora u Hrvatskoj ovisi i o događanjima na stranim tržištima. Stoga će i CROBEX biti pod utjecajem investitorskih aktivnosti i makro događanja u Europi, ali i globalno”, kaže Pulitika.

Očekuje se usporavanje rasta

Sličnog razmišljanja je i Barbić, koji također očekuje da će, ipak, doći du usporavanja rasta.

“Odlična izvedba CROBEX-a u 2023. bila je katalizirana rekordnim zaradama vodećih domaćih kompanija, poput Podravke, Končara i banaka, koje su se manifestirale u rastu cijena njihovih dionica. U 2024. zarade domaćih kompanija mogle bi nastaviti rasti, ali nije izgledno da će se ponoviti dinamika iz 2023. Negativni utjecaj prošlogodišnjeg podizanja kamatnih stopa postat će vidljiviji, ekonomski rast bit će usporen, a inflacijski pritisci na tržištu rada vjerojatno će se nastaviti”, prognozira Barbić.

Što se tiče sektora s najvećim potencijalom, Pulitika kaže da je u Hrvatskoj, pogotovo ako se promatraju samo dionice unutar glavnog indeksa, teško govoriti o sektorima, jer imamo relativno mali broj dionica, pa se često radi o jednoj ili dvije dionice, koja spada u određeni sektor. 

“Ipak, sektor turizma, koji je imao jako dobre financijske rezultate, je u 2023. zabilježio ispodprosječan rast u odnosu na indeks. Ovo se vjerojatno djelomično može opravdati brigom oko gospodarskih kretanja u sljedećem periodu, pogotovo zato što neki pokazatelji već ukazuju na usporavanje na nekim našim najvećim emitivnim tržištima, poput Njemačke”, tumači Pulitika.

Turistički sektor mogao bi biti ovogodišnji pobjednik

Ukoliko se takvi strahovi ove godine ipak ne ostvare i turističke kompanije još jednom zabilježe snažan rast, ovaj sektor bi, kaže Pulitika,  mogao biti relativni pobjednik u Hrvatskoj. 

I Barbić kaže da turistički sektor do sada prilično dobro podnosi geopolitičke, makroekonomske i regulatorne neizvjesnosti s kojima je suočen. “Nakon inicijalnog pandemijskog šoka, rezultati hotelijera su svake godine bili sve bolji, te predstoji vidjeti hoće u narednoj godini tržište nagraditi te rezultate.”

Kretanje dionica prehrambenog sektora, odnosno Podravke, najviše će ovisiti, smatra Pulitika, o daljnjoj aktivnosti Braće Pivac, koju je teško komentirati, jer je nemoguće znati njihove buduće poteze.  

“Industrijski sektor najviše predstavlja Končar, koji je objavio da je – osim već ostvaren odličnih rezultata u 2023. – ugovorio i velike iznose proizvoda i usluga za kupce u sljedećoj godini, što bi ih moglo pogurati još jednom. Naravno, i oni su jako izloženi gospodarskim kretanjima pa te rizike treba uvijek imati na umu”, upozorava Pulitika.