Kako oživjeti hrvatsko tržište kapitala? Financijaši predlažu uvođenje investicijskog računa s poreznim olakšicama
Maja Bešević Vlajo, predsjednica CFA Udruga Hrvatska, pojasnila je za FORBES Hrvatska neke detalje njihove podloge za izradu strategije razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj.
CFA Udruga Hrvatska, koja okuplja vrhunske financijaše, objavila je nedavno studiju pod naslovom “Podloga za Strategiju razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj”. Izradi studije doprinos su dali predstavnici gotovo svih dionika tržišta kapitala – od ulagača, brokerskih kuća, akademske zajednice, pa sve do zaposlenika Zagrebačke burze, HANFA-e, SKDD-a i Ministarstva financija.
Za potrebe Studije napravljena su i dva anketna istraživanja. Prvo istraživanje obuhvatilo je 189 osoba – zaposlenika društava koje pružaju investicijske usluge. Drugo istraživanje obuhvatilo je 23 izdavatelja, odnosno kompanije čijim dionicama se trguje na burzi.
Identificirane su četiri ključne promjene koje bi se trebale provesti, kako bi se tržište kapitala podiglo na višu razinu. Osim uobičajenih zahtjeva kao što su porezna reforma i smanjenje troškova i pojednostavljivanje procedura za izdavatelje, navode se još dva zanimljiva prijedloga: Kategorizacija tržišta kao “emerging market”, odnosno tržišta u nastajanju i uvođenje investicijskih računa s poreznim poticajima.
Hrvatska je trenutno “rubno tržište”
Što bi točno značile ove promjene za hrvatsko tržište kapitala, za FORBES Hrvatska pojasnila je Maja Bešević Vlajo, predsjednica CFA Udruge Hrvatska.
“Stjecanje statusa tržišta u nastajanju podrazumijeva zadovoljavanje određenih kvantitativnih i kvalitativnih kriterija stupnja razvoja domaćeg tržišta kapitala. Kvantitativni kriteriji se uglavnom odnose na broj, veličinu i likvidnost izdanja, a kvalitativni na ocjenu stupnja ekonomskog razvoja i efikasnosti procesa. Mi smo trenutno kvalificirani kao ‘frontier market’ ili rubno tržište. Rubna tržišta, gledajući prema imovinskim klasama, nisu u fokusu globalnih investitora”, kaže Bešević Vlajo.
Dodaje i da bi stjecanjem statusa tržišta u nastajanju uključili u popularniju i kvalitetniju kategoriju tržišta.
“Na takvim tržištima investitori su voljni platiti i premiju kod ulaganja. U praksi to vidimo i na valuacijama: trenutno se P/E (omjer cijene i zarade op.a.) za tržišta u nastajanju kreće oko 14,6 dok se za rubna tržišta kreće oko 10, što znači da su investitori voljni platiti premiju za dionice koje su uvrštene na tržištima u nastajanju”, kaže.
“Ulagači bi se aktivirali kada bi bilo zanimljivih prilika”
Zagrebačka burza već je godinama prilično neaktivna. Nikada se nije vratila na one razine na kojima je bila nakon velikih javnih ponuda dionica INA-e i Hrvatskog telekoma, kada su se u tržište uključile tisuće novih ulagača. Usprkos tome što u bankama drže desetke milijardi eura, tek mali dio financijske imovine građana plasiran je u vrijednosne papire. Bešević Vlajo smatra da je slab interes ulagača za tržište kapitala posljedica prvenstveno nedostatka zanimljivih prilika.
“Možemo nabrojati niz razloga zašto su mali ulagači neaktivni, međutim mislim da bi svi ti razlozi vrlo brzo postali nevažni kada bi se na tržištu pojavila nova atraktivna izdanja. Upravo to smo vidjeli i kada su mali ulagatelji upisivali državne obveznice prošle godine: instrument je bio zanimljiv i to je rezultiralo s 30 tisuća novih ulagatelja, koji dosad nisu sudjelovali na tržištu”, kaže.
Predlaže se uvođenje investicijskih računa za male ulagače
Druga, posebno zanimljiva jest uvođenje investicijskog računa, koji bi malim ulagačima omogućio porezne i administrativne olakšice.
“Investicijski računi su ulagački računi koji omogućavaju malim ulagateljima investiranje u različite vrste financijskih instrumenata uz porezne olakšice. Osnovna značajka takvog računa je mogućnost uplata i trgovanja financijskim instrumentima unutar računa pod posebnim uvjetima, koji su porezno povoljniji i manje administrativno opterećeni. Naime, naše istraživanje je pokazalo kako je sam postupak prijave poreza ulagateljima administrativno opterećujući i spor, te bi na ovaj način uklonili tu prepreku, a u isto vrijeme i stimulirali male ulagače”, pojašnjava Bešević Vlajo.
Inače, CFA Udruga Hrvatska otvorila je i javnu raspravu o ovoj studiji, koja traje do 4. veljače, a u koju se moguće uključiti na sljedećoj poveznici.
