Komentar: Država bankama „uzela“ štednju od oko 2 milijarde eura, a njihova predstavnica hvali ministra
Banke se nisu pretrgle ove godine da zadrže depozite građana te su oni više od dvije milijarde eura prebacili u državne obveznice i trezorske zapise, a ako je to bilo zamišljeno kao državni pritisak na banke – kako bi one podigle kamate na oročene depozite – očito je da baš nije uspio
Nakon što su 1,3 milijarde eura štednje početkom godine uložili u državne obveznice, građani su sada milijardu eura uložili i u trezorske zapise, kratkoročni državni dug. Interes je u oba slučaja bio veći od očekivanog, pa nadležni ministar i kompletna Vlada zadovoljno trljaju ruke i hvale se da su građanima omogućili da ostvare daleko veći prinos nego što im ga nude komercijalne banke.
Zanimljivo je da su i bankari iznenađeni odljevom većim od dvije milijarde eura u državni dug – barem je tako u intervjuu za N1 rekla Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka – ali dosad se baš i nisu pretrgli u dizanju kamatnih stopa na depozite građana.
Perko je čak pohvalila ministra financija Marka Primorca jer je “zaista odigrao dobar potez“ te navodi da je time „napravio određeni pritisak na banke“, a ocjenjuje i da je „dobro da postoji zdrava konkurencija“. Kakav je to „pritisak“ bio svatko se može uvjeriti jednik klikom, ako baci pogled na usporedne podatke o kamatnim stopama banaka na depozite građana koje od listopada objavljuje na svojim stranicama HNB.
Primjerice, dvije vodeće banke na tržištu, Zagrebačka i Privredna, i dalje drže vrlo niske kamate na oročenu štednju (prva na tisuću eura oročenih na 12 mjeseci nudi 1 posto kamate, a druga 0,8 posto) dok je godišnji prinos na „narodne trezorce“ 3,75 posto. Kako smo već pisali, jedna od manjih banaka je pak prošlog mjeseca zablistala s najvećom kamatnom stopom na 12 mjeseci na tisuću eura od 3,1 posto (Kent banka), ali je u međuvremenu redovnu kamatnu stopu spustila na 1,3 posto. Najvišu stopu, od 3 posto, sada nudi Hrvatska poštanska banka u državnom vlasništvu.
Ukratko, ako su i iznenađene odazivom, udar nije bio značajan za banke, a one se zapravo i nisu trudile da odljev spriječe; to im jednostavno nije bio prioritet. Razlog je jednostavan. Kako je nedavno na svojim stranicama objavila Hrvatska udruga banaka, krajem prošle godine je bio zabilježen značajan rast depozita građana (posljedica uvođenja eura), a rast je nastavljen i u 2023. godini te je krajem listopada iznos štednje građana kod banaka iznosio 37,6 milijardi eura.
Doduše, oročeni depoziti su skromni, tek oko četvrtine ukupnih depozita građana, budući da kamate nisu stimulativne. Hoće li se stoga odljev štednje građana u državni dug u velikom iznosu ponoviti i u sljedećoj rundi, kad bi država opet mogla ponuditi građanima ulaganje u obveznice ili trezorske zapise? Vidjet ćemo dokle će to ići. Svakako, banke ove godine nisu trebale previše brinuti niti zbog ekstra poreza na dobit. Iako se takva mogućnost ljetos spominjala u kuloarima, po uzoru na Italiju (odakle su vlasnici dviju najvećih banaka u Hrvatskoj), to se u Hrvatskoj nije pretjerano ozbiljno razmatralo.
Banke su imale značajan rast dobiti – u prvih šest mjeseci dobit sektora povećana je 73,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, kažu podaci HNB-a. Podsjetimo: nakon što je Europska središnja banka od prošle godine dizala referentne kamatne stope radi ograničavanja rasta inflacije, banke su dizale kamatne stope na kredite (iako su u Hrvatskoj one i dalje među najnižima u eurozoni te znatno niže od onih u zemljama koje nisu uvele euro), ali istodobno nisu primjetno dizale kamatne stope na depozite, pogotovo građana. S druge strane, na svoje depozite (višak likvidnosti) na računima kod HNB-a, primale su visoke prihode od kamata.
