Komentar: Kreditna euforija upalila alarm kod HNB-a, ne mogu si priušititi novi slučaj švicarac
U Hrvatskoj narodnoj banci očito se upalila crvena lampica zbog snažnog rasta potrošačkih kredita
Službena statistika pokazuje da su gotovinski nenamjenski krediti, prema podacima za svibanj, u 12 mjeseci porasli za 14 posto, odnosno za više od milijardu eura. Samo u prvih pet mjeseci, ova vrsta kredita porasla je za 5,5 posto, odnosno za oko 563 milijuna eura.
U priopćenju za javnost, nakon sjednice Savjeta HNB-a održane prije otprilike tjedan dana, spominje se da se krajem lipnja počela primjenjivati viša stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, koja iznosi 1,5 posto. No, dodaju da bi mogli uvesti i dodatne mjere za očuvanje financijske stabilnosti ako se “cikličke ranjivosti nastave produbljivati”, pritom misleći posebno na snažan rast potrošačkog kreditiranja.
Banke (o)lako odobravaju gotovinske kredite
Ukupni krediti kućanstvima iznose oko 23 milijarde eura, od čega na gotovinske nenamjenske kredite otpada gotovo 40 posto. Banke ovakve kredite vrlo rado odobravaju s obzirom na to da se u pravilu na njih naplaćuju znatno više kamate, u odnosu na, na primjer, stambene kredite. Ovako snažan rast potrošačkih kredita – kako tumače pojedini bankarski analitičari – može se pripisati rastu plaća, pogotovo u javnom sektoru, što ostavlja veći prostor za zaduživanje.
S druge strane, građani se često odlučuju na ovu vrstu kredita, zato što, za razliku od stambenih kredita, nije potrebno prolaziti kompliciranu proceduru, koja uključuje hipoteke i slično.
No, problemi nastaju kada kola krenu nizbrdo, odnosno dođe do recesije, otkaza, smanjenja plaća. Tada raste broj nenaplativih kredita, koji nisu adekvatno osigurani, pa se banke ni ne mogu naplatiti. Pogotovo je problematično ako banke imaju prelabave uvjete za odobravanje kredita. Na primjer, ako dužnicima odobravaju kredite s ratama/anuitetima na koje otpada (pre)veliki dio primanja.
HNB prije pet godina upozorio banke da postrože uvjete za gotovinske kredite
Upravo je na to HNB reagirao prije pet godina, kada je preporučio da za sve nestambene kredite potrošačima s rokom otplate od barem pet godina, pri utvrđivanju kreditne sposobnosti primjenjuju jednaki kriteriji kao u za stambene kredite. Odnosno, da se u obzir uzmu minimalni troškovi života – iznos koji je propisan Ovršnim zakonom, kojim je reguliran iznos dijela plaće koji je zaštićen od ovrhe.
Novinarka Novog lista Aneli Dragojević Mijatović, koja se bavila ovom temom kontaktirala je HNB, ali nije dobila konkretan odgovor o mogućim mjerama. Samo su odgovorili da dosadašnje mjere ocjenjuju primjerenima, kao i da “nemaju običaj javno razmatrati moguće buduće mjere u različitim hipotetskim ekonomskim scenarijima”.
No, HNB si sasvim sigurno ne može dozvoliti da im se ponovi nešto slično slučaju “švicarac” kada su se deseci tisuća građana našli u ozbiljnim problemima jer je na tržište kroz kredite građanima zapravo prodavan visoko spekulativni proizvod, s rizicima kojih velika većina nije bila svjesna – a ni adekvatno upozorena.
