Ocjena stručnjaka: Vlada je pozitivno iznenadila i za narodne trezorce ponudila građanima premiju
Niko Maričić iz društva InterCapital Asset Management navodi da se prinosi jednogodišnjih trezoraca usporedivih država unutar eurozone kreću oko 3,4-3,5 posto, pa se za ponudu Ministarstva financija od 3,65 posto na jednogodišnje državne trezorske zapise može smatrati da uključuje premiju
Predstavljajući u četvrtak 15. veljače nova izdanja „narodnih trezoraca“, ukupnog ciljanog iznosa od 550 milijuna eura čiji upis kreće 20. veljače, ministar financija Marko Primorac naveo je jedan naoko usputni podatak: da je država sa svojim prvim izdanjima vrijednosnih papira u kojima su mogli sudjelovati građani, onima iz ožujka i studenoga prošle godine, zaradu od više od 80 milijuna eura prebacila iz „ruku“ institucionalnih ulagača u ruke građana.
Preciznije, u ruke oko 81 tisuće građana koji su sudjelovali u prva dva izdanja, narodne obveznice (upisali su ukupno 1,335 milijardi eura) i potom trezorca (upisali 969,7 milijuna eura). Od ukupnog broja, skoro 30 tisuća građana se po prvi puta odlučilo izvući novac iz banaka (i madraca) te uložiti na financijskom tržištu. Podsjetimo također, obveznica je izdana s rokom dospijeća od dvije godine s godišnjom kamatom od 3,65 posto (uskoro će prva od predviđene dvije runde isplate prinosa, 8. ožujka), a trezorac na godinu dana s kamatom od 3,75 posto.
Iznenađujuće dobri uvjeti
I ovoga je puta država svojom ponudom konkurentna banakama koje na oročenja depozita uglavnom nude štedišama mrvice (unatoč povećanjima prosječnih kamatnih stopa na nove oročene depozite u zadnjem tromjesečju prošle godine te rastu oročenih depozita građana), ali se odlučila na jednu promjenu: ponudila je paralelno dvije emisije. Prva je emisija na tri mjeseca, odnosno 91 dan, s ciljanim nominalnim iznosom od 250 milijuna eura i godišnjim prinosom od 3,75 posto (što znači da će za tri mjeseca prinos biti jedna četvrtina toga), a druga emisija je na 364 dana s ciljanim iznosom od 300 milijuna eura i godišnjim prinosom od 3,65 posto.
S takvim prinosima je država, kako nam kaže Niko Maričić, voditelj Odjela upravljanja imovinom društva InterCapital Asset Management, dala iznenađujuće dobre uvjete. „Država je, s obzirom na tržište, praktički stanovništvu dala premiju“, ocjenjuje, te navodi da se prinosi jednogodišnjih trezoraca usporedivih država unutar eurozone kreću oko 3,4-3,5 posto, pa se ponuda od 3,65 posto može smatrati da nosi premiju.
Napominje kako je godišnji prinos na 3-mjesečni trezorac nešto veći od onog na trezorac od godinu dana, a razlog je što se nakon dospijeća 3-mjesečnog trezorca, dakle u drugom dijelu ove godine, može očekivati rezanje referentnih kamatnih stopa Europske središnje banke. „Očekivanja su da će ECB spustiti kamatne stope do kraja godine na 3,25 posto ili 3 tri posto“, navodi, pa bi tako i prinos na neke nove trezorske zapise trebao padati.
Maričić ocjenjuje da je jako dobro da je Ministarstvo financija ovoga puta išlo s dvije emisije trezoraca različite ročnosti jer građani tako imaju alternativu, a nekima je ulaganje na godinu dana vjerojatno i predugo razdoblje.
Na obveznice valja očekivati niži prinos
Ciljani iznos najavljenih izdanja trezorskih zapisa se može još povećati (što ovisi i o interesu koji će pokazati građani), a k tome, ministar financija je potvrdio da će vjerojatno već u ožujku uslijediti i nova narodna obveznica, no nije naveo veličinu izdanja i uvjete. Dio prikupljenog novca će biti iskorišten za refinanciranje postojećih državnih dugova, a dio za financiranje proračunskog deficita, rekao je.
Maričić napominje kako se na obveznice, koje se izdaju na dulji rok od trezoraca, barem na dvije godine, može očekivati nešto niži prinos nego na trezorce. Kao usporedivu bi tu trebalo uzeti slovensku narodnu obveznicu koja je izdana nedavno, smatra, a ona je ponudila godišnji prinos od 3,4 posto.
Najmanji iznos koji se može uložiti u trezorce je tisuću eura, a država nije ograničila maksimalni iznos. Kako napominje Maričić, Slovenija ga je ograničila.
| Primorac: Borba je to i protiv inflacije Ono što je ministru Primorcu bilo jako važno da napomene u svojoj prezentaciji – osim da su preusmjerili novac od kamata građanima – jest i da su izdavanjem narodnih obveznica i trezoraca sudjelovali „u borbi protiv inflacijskih pritisaka“. Pokazao je tako i grafički prikaz gdje se može pratiti kako su u prošloj godini u ožujku porasle prosječne kamatne stope na nove depozite u bankama (na nešto ispod 1,5 posto), nakon čega su opet pale, da bi najavom trezorskih zapisa u ljeto i njihovog izdanja u studenome opet porasle do 2,35 posto (a u prosincu su opet pale, na 2,22 posto), te su time porasli i iznosi oročenih depozita, o čemu je već pisao FORBES Hrvatska. |
