Pitali smo HNB kako će se kretati kamate na kredite i na oročenu štednju

Iznimno visoka likvidnost i smanjenje stupnja restriktivnosti monetarne politike čine banke još manje sklonima povećanju depozitnih stopa, kažu u Hrvatskoj narodnoj banci u odgovoru za FORBES Hrvatska. Što se kamata na kredite tiče, može se očekivati dizanje kamatnih stopa na kredite vezane uz nacionalnu referentnu stopu (NRS), ali rate ipak ne bi trebale znatnije porasti

Što se oko isplativosti oročenja štednje u bankama može očekivati u skorijoj budućnosti, pitali smo Hrvatsku narodnu banku, a odgovor njihovih analitičara bi se mogao svesti  na – ne mnogo. Također, štediše su si za takvu situaciju i sami krivi, odnosno da su poduzetniji, mogli bi proći bolje.

“U uvjetima velike inercije depozita, odnosno nesklonosti građana da traže i koriste bolje uvjete oročavanja, ni banke nemaju mnogo motiva boriti se za povećanje udjela na tržištu depozita. Iznimno visoka likvidnost i smanjenje stupnja restriktivnosti monetarne politike čine banke još manje sklonima povećanju depozitnih stopa”, kažu u HNB-u u odgovoru za FORBES Hrvatska.

Prema njihovim podacima, kamatne stope na oročene depozite poduzeća počele su se povećavati krajem 2022. godine što se nastavilo i tijekom 2023. godine. S druge strane, kamatne stope na oročene depozite stanovništva vidljivije su rasle tek početkom posljednjeg tromjesečja 2023. godine i to “pod utjecajem ponuda pojedinih banaka koje su nastojale privući depozite”. (Dobrim dijelom se to odnosilo na polituku Hrvatske poštanske banke, ali u HNB-u to izrijekom ne spominju.)

Za poduzeća 3,2 posto, za građane 2,2 posto

No, neke su banke posljednjih mjeseci već spustile svoje depozitne stope, osobito na duža oročenja, jer su očekivale promjenu ključnih stopa Europske središnje banke koja se i dogodila 6. lipnja.   

“Tako su u travnju poduzeća oročavala svoja sredstva uz prosječnu kamatnu stopu od 3,2 posto, a stanovništvo uz 2,2 posto, što je za 13 odnosno 30 baznih bodova po nižoj kamatnoj stopi u odnosu na najvišu razinu dosegnutu u studenome prošle godine”, navode.  

Smanjenju prosječnih kamatnih stopa na oročene depozite stanovništva pridonijelo je, kažu, i ponašanje klijenata, koji su “nakon inicijalnog povećanja iznosa preseljenih depozita početkom četvrtog tromjesečja prošle godine, narednih mjeseci u sve većem broju prihvaćali niže kamatne stope u bankama s kojom posluju. To je potpomoglo prvo stagnaciji prosječne kamatne stope na oročene depozite, a onda i njezinom blagom smanjenju”.

Što slijedi s kreditima

Odluka Upravnog vijeća ECB-a o smanjenju ključnih kamatnih stopa neće se zasad  znatnije odraziti na domaće kamatne stope na kredite stanovništvu, odgovaraju iz HNB-a, a razlog je što je to smanjenje u velikoj mjeri već apsorbirano u tržišnim kamatnim stopama, primjerice u Euriboru.  

Napominju da na postojeće kredite stanovništvu, koji su vezani uz Euribor, nije uopće bilo rasta kamatne stope zbog primjene zakonskog ograničenja, pa se ni u uvjetima pada Euribora ne može očekivati smanjenje.

“Upravo suprotno, ukoliko se zakonska granica poveća – kako se trenutni tržišni uvjeti budu postupno prenosili na prosječnu kamatnu stopu na sve stambene kredite ugovorene s varijabilnom kamatnom stopom – ti bi krediti mogli nešto i poskupjeti”, kažu.

Naime, u Hrvatskoj kod postojećih stambenih kredita s varijabilnim stopama dominira nacionalna referentna stopa (NRS), a ona je počela rasti krajem prošle godine. U 2024. se može očekivati, kažu u HNB-u, porast kamatnih stopa na kredite vezane uz NRS, koji će se onda odraziti na porast kamatnih stopa na sve postojeće stambene kredite s varijabilnim stopama, a time, uz vremensku odgodu, i na porast zakonskih ograničenja varijabilnih kamatnih stopa.

Rate ne bi trebale znatnije rasti

“Simulacije mogućeg porasta NRS-a je pokazala da većini dužnika zbog toga ipak neće znatnije porasti rate. Primjerice, u scenariju porasta NRS-a za 70 baznih bodova (koliko je krajem 2023. iznosila razlika prosječne kamatne stope na kredite ugovorene uz NRS i zakonskog ograničenja), za 80 posto  kreditnih partija stambenih kredita te 99 posto partija nestambenih kredita trošak otplate kredita bi porastao manje od 5 posto”, kažu analitičari HNB-a.  

S druge strane, novi stambeni krediti se uglavnom odobravaju uz fiksne kamatne stope koje bliže prate dugoročne tržišne stope poput prinosa na državne obveznice i ne reagiraju snažno i trenutno na promjenu kratkoročnih kamatnih stopa.  Krediti poduzećima su pak u većoj mjeri odobreni uz promjenjive kamatne stope koje brže reagiraju na tržišna kretanja.

Koliko novca drže građani i poduzeća u bankama Na kraju ožujka 2024.  godine depoziti kućanstava u bankama su iznosili 37 milijardi eura, a oročeni 10,7 milijardi eura i tijekom prvog tromjesečja su porasli za 0,5 milijardi eura (ili 5,4 posto). Krediti kućanstvima iznosili su 22,3 milijarde eura.  Depoziti nefinancijskih društava su iznosili 15,7 milijardi eura, a oročeni 4,6 milijardi eura. Krediti poduzećima iznosili su 14,6 milijardi eura.