Plenković ga i dalje želi na čelu Hanfe, no sigurno ga čeka novo rešetanje oporbe

Ante Žigman, predsjednik upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, od Plenkovićeve Vlade je dobio zeleno svjetlo za novi šestogodišnji mandat. Bivši bankar, državni tajnik i pomoćnik ministra financija te savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci, čini se može spokojno čekati raspravu u Saboru iako su ga 2018. godine oporbeni zastupnici “roštiljali”

Kad je Ante Žigman sjeo u prvu fotelju Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), onu predsjednika Upravnog vijeća, zamijenio je Petra-Pierrea Mateka kojemu je, prema ocjenama medija i kuloara, drugi mandat iz ruku 2018. godine izbacio kolaps Agrokora i s time povezani događaji i afere. Žigman pak, čini se mirno, sada čeka svoj novi šestogodišnji mandat nakon što ga je prošlog tjedna Saboru predložila Vlada Andreja Plenkovića.    

Bivši bankar, državni tajnik i pomoćnik ministra financija te savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci može se nadati glatkom prolazu imenovanja uz, vrlo vjerojatno, žestoko propitivanje koji će mu prirediti oporba u saborskoj raspravi.

Nadzor Allianz ZB

Što se tu sve može naći, ne znamo, ali oporba sigurno neće propustiti još jednu priliku da podsjeti javnost kako je propao Vladin pokušaj iz 2022. godine da četiri mirovinska fonda uđu u suvlasništvo Fortenova grupe i da tako „izbace“ sankcioniranu rusku Sberbanku s 500 milijuna eura, te kako se ponijela Hanfa. Naime, zbog odbijanja sudjelovanja društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Allianz ZB, taj deal nije mogao biti proveden, a to je izazvalo priličan bijes premijera. Hanfa je pak provela nadzor nad društvom „zbog načina donošenja odluke o ulaganju u Fortenova grupu“, kako su priopćili. O svemu je, podsjetimo, pisao i Financial Times.

Pokretanje tog Hanfina nadzora je mnogima izgledalo kao da Hanfa ide niz dlaku vladajućima (a tako je to doživio, čini se, i Allianz), no oni su to negirali i pozivali se na svoju samostalnost i neovisnost. Nije poznato što su na koncu u tom nadzoru otkrili te kakva je bila svrha.

Oporba: “Čovjek Martine Dalić”

Kad je izabran, početkom 2018. godine, Žigman je u Saboru predstavljen kao ugledni financijski stručnjak  koji je izgadio zavidnu karijeru. Njegovo je imenovanje prošlo sa 77 ruku za, 26 suzdržanih i 13 protiv, ali raspravu su dobrim dijelom obilježili zastupnici Mosta Nikola Grmoja i Miroslav Bulj koji su uporno naglašavali da je on „čovjek Martine Dalić“, da su Dalić i Žigman dugogodišnji poslovni partneri i prijatelji, te da ga  ona „instalira“ u Hanfu.  Podsjetimo, Dalić je tada još bila moćna potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva te je tek u svibnju te godine dala ostavku nakon skandala koji je izbio kada je objavljena njena privatna korespondencija oko pisanja Lex Agrokor. 

U Žigmanovoj službenoj biografiji je stajalo da dolazi iz HNB-a, gdje je od 2011. godine bio viši savjetnik u Uredu guvernera (Boris Vujčić), a prije toga je tri godine bio član Uprave Partner banke. S državnim je funkcijama, međutim, bio vrlo dobro upoznat jer je od 2004. do 2008. godine bio pomoćnik ministra i potom državni tajnik u Ministarstvu financija. Po toj se biografiji vidjelo da se s Martinom Dalić kao kolega službeno susretao što u Ministarstvu financija, što u Partner banci (u vlasništvu Bože Čule, a gdje je predsjednik Nadzornog odbora bio Borislav Škegro).    

Trgovanje zaposlenika Hanfe i revizija

Žigman je svojih šest godina na čelu Hanfe prošao više-manje bez nekih većih potresa iako je u njegovu mandatu otkrivena i megakrađa u Ini (plin), pri čemu se u javnosti postavljalo pitanje o kvalitetu korporativnog upravljanja. Žigman je na slične primjedbe preko medija poručio da Hanfa nema ovlasti nadzirati društva čije su dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi niti korporativno upravljanje u njima, te da je u pitanju bila „interna prijevara“.  

Na aferu je zamirisalo i pisanje Indexa o tome da su brojni bivši i sadašnji zaposlenici te agencije (nedozvoljeno) trgovali vrijednosnima papirima. Hanfina revizija, čiji su rezultati uvršteni i u godišnje izvješće te agencije za 2022. godinu (usvojeno je u listopadu 2023. godine u Saboru),  pokazala je da je doista bilo neprijavljenih transakcija (Index je pisalo da ih je bilo čak 711). No, ustvrdili su u Hanfi pritom da „kod neprijavljenih transakcija stjecanja i otpuštanja financijskih instrumenata radnika Hanfe nije utvrđeno da je bilo korištenja povlaštenih informacija“, kao „ni postojanja sukoba interesa u odnosu na dužnosti i zadaće koje radnici obavljaju“.  

U priopćenju koje je Hanfa u lipnju 2022. godine uputila medijima stajalo je također da je bilo: „0 nedozvoljenih i neprijavljenih transakcija (stjecanja i otpuštanja vrijednosnih papira) kod cijelog sadašnjeg rukovodstva Hanfe“. Inače, agencija je u travnju te iste godine (na temelju europskih smjernica) donijela novi pravilnik kojim se zaposlenicima zabranjuje kupovina korporativnih vrijednosnih papira. Do tada to nije bilo zabranjeno, ali su trebali u roku od sedam dana od transakcije obavijestiti nadležnu službu u Hanfi. 

Kripto prijevara izvan nadzora Hanfe

U Žigmanovu mandatu se prošle godine dogodila i prva velika domaća prijevara u trgovini s kriptovalutama, gdje su stotine izgubile novac, a riječ je o riječkom trgovačkom društvu BitLucky koje, kako se ispostavilo, nije bilo registrirano za poslovanje virtualnom imovinom. Drugim riječima, zbog toga nije bilo pod nadzorom Hanfe, ali Žigman već godinama upozorava na rizičnost ulaganja u kriptovalute. Prema onome što ej objavila policija, nastala je šteta od 18,5 milijuna eura.

Valja naglasiti da su pod ingerencijom Hanfe svi sudionici financijskog tržišta osim banaka, dakle investicijski i mirovinski fondovi, osiguranja, leasing kompanije, investicijska društva, Zagrebačka burza, depozitorij, faktoring pa i virtualne valute, te sprječavanje pranja novca, što je golema imovina pod njihovim nadzorom. Samo mirovinska društva upravljaju s imovinom većom od 20 milijardi eura u obveznim i dobrovljnim mirovinskim fondovima. U infografici koju je Hanfa netom objavila u izvještaju za prosinac 2023. godine, vide se pak ključni pokazatelji sektora financijskih usluga koji nadziru.