Prva godina u eurozoni: HNB će bankama uplatiti 478 milijuna eura na ime kamata, a njima dobit u devet mjeseci skočila 65 posto
Pitali smo u Hrvatskoj narodnoj banci kako će se izdašne isplate poslovnim bankama, kojih nije bilo lani, odraziti na financijske rezultate HNB-a, ali kažu da će to biti objavljeno u travnju 2024. godine. Lani su imali dobit od 64 milijuna eura, što je većim dijelom završilo u državnom proračunu
Hrvatska narodna banka (HNB) je od siječnja do 30. studenoga isplatila domaćim poslovnim bankama 429 milijuna eura kamata na njihove „viškove likvidnosti“ deponirane na računima kod središnje banke, a kako su nam odgovorili na upit, do kraja godine će se taj iznos povećati na čak 478 milijuna eura.
To je bankama sasvim solidan novi prihod koji je povezan s uvođenjenem eura početkom ove godine, odnosno politikom Europske središnje banke (ESB).
„S obzirom na stopu minimalnih pričuva od 1 posto koja se primjenjuje u čitavom europodručju, gotovo sva sredstva na računima banaka s aspekta provođenja monetarne politike predstavljaju višak likvidnosti koji banke polažu na račun kod središnjih banaka članica Eurosustava i na ta sredstva se bankama obračunava kamata po referentnoj stopi ESB-a za prekonoćni depozit koja trenutačno iznosi 4,00 posto“, stoji u odgovoru HNB-a.
Koriste instrument monetarne politike ESB-a
Objašnjavaju pritom da su poslovne banke došle do tog prihoda od skoro pola milijarde eura u skladu s operativnim okvirom za provođenje monetarne politike ESB-a jer „značajno koriste instrument monetarne politike koji predstavlja tzv. stalno raspoloživu mogućnost, što znači da se koristi na inicijativu banaka u vidu prekonoćnog deponiranja viškova likvidnosti“. Prije ulaska u eurozonu HNB bankama, naime, nije isplaćivao kamatu na sredstva na računima kod središnje banke.
Pitali smo i kako će se takve izdašne isplate odraziti na financijske rezultate HNB-a, ali na to nam nisu dali konkretan odgovor. Kamate isplaćene poslovnim bankama evidentiraju se kao kamatni rashod u računu dobiti i gubitka HNB-a, a financijski rezultat HNB-a bit će objavljen u travnju 2024. godine, poručili su.
Podjetimo, lani je HNB poslovao s dobiti većoj od oko 482 milijuna kuna (64 milijuna eura), što je velikim dijelom završilo u državnom proračunu. Ove bi godine državni proračun, po svemu sudeći, mogao ostati kratkih rukava što se tiče uplata HNB-a. U Financijskom planu HNB-a za 2023. godinu je bila dobit od 20,3 milijuna eura.
Top pet banaka po dobiti
Kad se pak govori o poslovanju banaka, njima je išlo iznimno dobro, a zabilježile su značajan rast prihoda od kamata.
U prva tri tromjesečja ove godine imale su dobit u iznosu od 1,1 milijarde eura (lani u istom razdoblju je bio 5 milijardi kuna), kako je objavio HNB, a prinos na kapital im se povećao u odnosu na kraj 2022. godine sa 8,2 posto na 16,9 posto. Dobit za prvih devet mjeseci je tako veća oko 65 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine.
Središnja banka je objavila i tablicu o poslovanju kreditnih institucija na dan 30. rujna, iz koje se vidi da je najveću dobit imala Zagrebačka banka, 345,6 milijuna eura, iza nje je Privredna banka Zagreb s dobiti od 247,7 milijuna eura, a na trećem mjestu je Erste&Steiermärkische Bank sa 80,8 milijuna eura. OTP banka je realizirala dobit od 113 milijuna eura. Na petom mjestu je Raiffeisenbank Austria s dobiti od 80,5 milijuna eura. Banka u većinskom državnom vlasništvu, Hrvatska poštanska banka (HPB), imala je dobit od 65,5 milijuna eura.
Ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na kraj 2022. za tri posto i iznosila je 78,2 milijarde eura.
