Skandinavci ne vole gotovinu, a to je stvorilo problem i hrvatskim bankama
Vodeće hrvatske banke ukinule su gotovinsko poslovanje sa švedskim, norveškim i danskim krunama. Uzrok se krije u poticanju bezgotovinskih plaćanja i strogoj regulativi zbog suzbijanja pranja novca i terorizma u tim državama.
Zagrebačka banka od 15. veljače ukinula je gotovinsko poslovanje sa švedskim (SEK), norveškim (NOK) i danskim (DKK) krunama. Informiranje među najvećim hrvatskim bankama pokazalo je kako su to napravili i drugi.
Privredna banka Zagreb (PBZ), Raiffeisen banka (RBA) i Erste banka također su ukinuli gotovinsko poslovanje s tim valutama. To između ostalog znači da će klijentima koji imaju račune u tim valutama biti isplaćeni euri. Gotovinsko poslovanje s krunama je ukinuo i OTP, ali kažu da su ga zadržali za klijente koji su vlasnici računa u navedenim valutama.
Iz Hrvatske narodne banke (HNB) za Forbes Hrvatska pojasnili su u čemu je problem.
Hrvatske banke žele, ali ne mogu prodati viškove
Već godinu dana, pa i duže, na poslovnu politiku banaka vezanu uz kupovanje i prodavanje stranoga gotovog novca švedske, danske te norveške krune utječe poslovna politika banaka u tim skandinavskim zemljama, koje ne otkupljuju, ili otkupljuju u ograničenim iznosima, gotov novac njihovih nacionalnih valuta. S obzirom na to da je potražnja za švedskim, danskim i norveškim krunama na području Republike Hrvatske manja od ponude, otkupljivanjem navedene strane gotovine ili prihvaćanjem polaganja tog stranog gotovog novca na klijentov račun za plaćanje, stvaraju se viškovi te strane gotovine koje poslovne banke žele, ali ne mogu prodati poslovnim bankama u Kraljevini Švedskoj odnosno Kraljevini Danskoj odnosno Kraljevini Norveškoj.
S obzirom na to da poslovne banke u Republici Hrvatskoj uglavnom ne otkupljuju gotov novac valuta navedenih skandinavskih zemalja, poslovni interes vezan uz trgovanje tim valutama iskazuju neki ovlašteni mjenjači. Primjera radi, a u skladu s podacima koje Hrvatska narodna banka objavljuje na svojoj mrežnoj stranici, oni su tijekom 2023. godine ostvarili promet u švedskim krunama u vrijednosti od oko tri milijuna eura te po oko milijun eura u danskim i norveškim krunama.
EU traži rješenje
Iz Hrvatske udruga banaka (HUB) ističu kako nordijske države u posljednjem desetljeću intenzivno nastoje poticati bezgotovinska plaćanja i društvo neovisno o gotovini, pri čemu su istovremeno usvojile strogu regulativu u svrhu suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma. Iz tog razloga, sve međunarodne transakcije iz država europodručja koje uključuju danske, norveške i švedske novčanice podvrgnute su određenim ograničenjima. HUB napominje da su i dalje omogućeni kreditni transferi te da je isplata navedenih valuta moguća u nacionalnoj valuti uz primjenu kupovnog tečaja pojedine banke. Kažu kako se na razini europodručja nastoje pronaći različiti modeli rješenja, ali trenutno nije izvjesno kada i na koji način će biti ostvareni.
Iz Erste banke također ističu kako se na razini visokih tijela Europske unije i Europske komisije nastoji pronaći adekvatno rješenje koje bi omogućilo nastavak redovnog gotovinskog poslovanja s navedenim valutama. Na osnovu toga navode kako je trenutačni zastoj privremenog karaktera, a i RBA navodi kako se navedene valute ne zaprimaju samo privremeno.
