Gastronomskom diplomacijom Sami žele osigurati opstanak i pokazati EU što je održivost
Domorodačka zajednica Sámija sa sjevera Europe želi zaštititi svoju davno stečenu gastronomsku tradiciju. Koriste hranu u svrhu diplomacije kako bi očuvali Arktik
Glazirana tuljanova mast koja prelijeva minijaturnu palačinku od krvi sobova pojačava njen bakrenasti okus. U kombinaciji s dimljenim zalogajima kitovine koji leže na vrhu tamne pahuljice, teško je reći ima li ovo jelo okus više poput divljači ili ribe. U svakom slučaju, ukusno je, piše novinarka Euronewsa.
Tradicionalna autohtona hrana Sámija temelji se na sastojcima prikupljenim iz prirode. Novinarima su poslužili obrok od tri slijeda koji utjelovljuje bogatstvo njihove kuhinje s ribljim i mesnim predjelima, jelenjim gulašom i slatkim desertom od sira sa šumskim voćem.
Sjedeći na koži sobova unutar Nomad Indigenous Food Laba koji kombinira lavvu – tradicionalni Sámi šator – s kuhinjom od nehrđajućeg čelika, domorodački mladi i kuhari govore istraživačima i kreatorima politika o svojim borbama u održavanju svoje kulture i tradicije prehrane.
Sto tisuća nomadskih domorodaca ne može više pronaći hranu
Arktička bioraznolikost osnova je arktičkih prehrambenih sustava i sredstava za život domorodačkog stanovništva u deset zemalja. No, danas arktičko okruženje doživljava klimatske i ekološke promjene četiri puta brže nego bilo koje drugo mjesto na svijetu.
Povlačenje morskog leda i otapanje permafrosta utječu na uvjete pašnjaka i rute za stoku i više od sto tisuća nomadskih domorodačkih naroda.
Mijenjanje ruta čini njihova putovanja složenijima: “Domorodačke zajednice odlaze od svojih zasada bobičastog voća”, navodi primjer Stephan Schott, profesor upravljanja prirodnim resursima na Sveučilištu Carleton.
Sigurnost hrane u tim zajednicama postaje sve teže održati jer se ne mogu osloniti na izvore hrane duž svojih staza kao prethodnih godina, kaže on.
Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem ne događaju se u vakuumu. Procvat arktičkog turizma, povećano korištenje zemlje Sámi i prekomjerni izlov ometaju daljnje arktičke prehrambene sustave. To ugrožava i prenošenje kulture na mlađe generacije.
Još 2014. godine, vodeći svjetski klimatski znanstvenici Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) nazvali su zaštitu pašnjaka najvažnijom strategijom prilagodbe za stočare sobova. Međutim, pašnjaci Sámi zajednica u sjevernoj Europi su zaplijenjeni jer rijetkih minerala ima u izobilju i izgradnja rudnika za njihovo vađenje može pomoći ubrzati zelenu tranziciju. Parkovi obnovljive energije izgrađeni su na zemlji Samija u Norveškoj i Finskoj.
Uza sve to, Schott vjeruje da neke zajednice gube sposobnost i znanje o klanju, lovu, mesarenju, skupljanju i konzerviranju hrane na tradicionalne načine.
“Mladim Sámima teško je očuvati neke tradicije i zbog iskorištavanja resursa kao što je losos”, kaže Julius Mihkkal Lindi, mladi Sámi koji radi u Jedinici za Arktik i okoliš Vijeća Sámija. Sjeća se prvog lososa kojeg je ulovio, ali danas je ribolov divljeg lososa zabranjen za domorodačke zajednice u Kanadi, Norveškoj i na Aljasci jer je vladina zabrana namijenjena obnovi ribljih zaliha.
Kako gastronomska diplomacija može pomoći domorodačkim zajednicama
Sigurnost hrane ključna je za opstanak ovih zajednica, a pravo na suverenitet u hrani nedavna je inovacija u međunarodnom pravu, koju su Ujedinjeni narodi priznali i usvojili 2018. godine.
Uvjeravanje donositelja politike da zaštite kulturu i okoliš domorodačkog naroda moralo se učiniti na poseban način i to je razlog zašto su stočari sobova usvojili strategije gastronomske diplomacije:
“Kad radite s hranom, radite sa svim stvarima koje su kritične za nas kao autohtone narode. Radi se o fizičkom i mentalnom zdravlju i dobrobiti životinja. Radi se o našem gospodarstvu, našoj sigurnosti, identitetu i jeziku,” objašnjava Anders Oskal, izvršni direktor Međunarodnog centra za uzgoj sobova (ICRH).
Arktičko vijeće jedina je politička organizacija koja ima stalne predstavnike domorodačkog naroda. Godine 2018. iskoristili su snagu svoje hrane i proveli prvi pokušaj gastronomske diplomacije: kuharicu starosjedilačkih naroda koju je sukreiralo 50 grupa mladih starosjedilaca. Kuharica Eallu osvojila je nagradu za najbolju kuharicu na dodjeli Gourmand Awards te godine.
Hranjenje europskih političara
Nomad Indigenous Food Lab nastao je krajem 2020. godine. ICRH je osmislio koncept koji je lako dovesti do raznih političkih arena.
Strategija je bila jednostavna: hraniti donositelje odluka onim što bi uskoro moglo biti izgubljeno.
Mladi Sami kuhari hranili su norveške političare hranom koju vole i cijene dok su sjedili oko kamina tijekom prošlogodišnjeg norveškog političkog događaja na kojem su sudjelovali visoki predstavnici politike. Nomadska kuhinja također je prevezena i ponovno izgrađena unutar sjedišta Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) tijekom Svjetskog foruma fokusiranog na hranu koji je održan u Rimu.
“Odaziv je ogroman jer ljudi u modernom svijetu više nisu navikli raspravljati uz vatru. To je arena u kojoj vodimo najvažnije razgovore. Osjećaj je drugačiji i to je nešto što ljudi pamte,” kaže Oskal.
U Centru za uzgoj sobova vjeruju da je FAO-ovo priznanje njihova autohtonog znanja osnaženo prisutnošću njihove nomadske kuhinje, ali, kažu, treba još raditi.
Nije lako staviti na dnevni red znanje i prehrambene sustave domorodačkih naroda. Međutim, to je od vitalnog značaja ako žele opstati u budućnosti. Sámiji vjeruju kako moraju pomoći svojim mladima da dobiju mjesto za pregovaračkim stolom kako bi u Europskoj uniji zaživjela prava održivost, onakva kakvu njihov narod već odavno prakticira.