Josipa Maras slikanje pretvorila u biznis, njezine tapete osvajaju međunarodne nagrade i inozemna tržišta
Tapeta Žitna polja hrvatskog Studija Wallart prošloga je tjedna u Milanu osvojila nagradu Archiproducts Design. Dizajn s potpisom Josipe Maras treću je godinu zaredom među pobjednicima tog prestižnog izbora dizajnerskih rješenja za interijere. To je ujedno i potvrda da se poduzetnički pothvat bračnog para iz Zagreba isplatio, baš kao i posljednje ulaganje vrijedno 1,2 milijuna eura.
Osnivačica i direktorica Studija Wallart Josipa Maras godinama se bavila slikarstvom i željela se time nastaviti baviti iako je bila svjesna kako su slabi izgledi da se od toga živi. Prve je poslovne korake napravila prodajući dovitljive ilustracije Marastracije, a upravo one odvele su je u svijet tapeta.
„Za jedan sam projekt dobila zadatak napraviti puno ilustracija. Jedna od njih, za koju sam se jako potrudila, nikako nije dobro izgledala na zidu, ali nisam htjela od nje odustati. Koristeći Photoshop promijenila sam joj veličinu tako da ide preko cijelog zida. To je promijenilo cijeli prostor i tada se dogodio aha-moment. Shvatila sam da je to mjesto gdje svoje slikarstvo mogu pretočiti u nešto što će biti svima vidljivo i opipljivo. Od tog trena do pokretanja biznisa prošlo je sedam dana. Odmah sam se bacila na posao,“ ispričala je za FORBES Hrvatska Maras.
„Vidjela sam svoju priliku jer sam znala da to nitko ne radi“, kazala je grafička dizajnerica koja je biznis s tapetama pokrenula 2018. godine. Posao joj je odmah krenuo i već u drugom tjednu poslovanja zaposlila je prvog radnika. U tome joj je, kako kaže, uvelike pomoglo što je dotad pet godina bila prisutna na tržištu s Marastracijama, a u tom je razdoblju dobila veliku podršku medija, ali i stekla publiku na Instagramu i Facebooku.
Investicija od 1,2 milijuna eura
Njezin je poslovni pothvat tijekom pandemije izrastao u obiteljski biznis, pridružio joj se suprug Goran koji je dotad radio kao naftni inženjer i otvorili su proizvodni pogon.
„Kad sam pokrenula posao s tapetama crtala sam dizajn i surađivala s tiskarama koje su to printale. Kako je posao rasao, a u Hrvatskoj nisam mogla dobiti kvalitetu kojoj smo težili, muž je tijekom pandemije koronavirusa krenuo raditi sa mnom. Odlučili smo kupiti strojeve vrijedne 200 tisuća eura i pokrenuti svoju tiskaru jer smo shvatili da, ako to ne učinimo, nećemo moći osvojiti veće tržište. Bilo je to mukotrpno iskustvo, uslijedili su mjeseci krvi i znoja, pet puta smo mijenjali printer“, prisjeća se Maras.
Danas Studijo Wallart zapošljava devet ljudi, a zahvaljujući investiciji od 1,2 milijuna eura uspjeli su kreativne urede, proizvodnju i showroom staviti pod isti krov. Novi poslovni kompleks obitelj Maras nazvala je Studijo Boutique Factory.
To je sada prostor tvrtke, više nisu u najmu, a posao im raste. Prema podacima Fine, prošle su godine ostvarili gotovo 570 tisuća eura prihoda i poslovali s dobiti od 174 tisuća dolara. U odnosu na 2021. godinu i prihodi i dobit porasli su im više od sto posto. Dio tog rasta mogu zahvaliti sajmovima i nagradama koji su im otvorili put do inozemnih tržišta. Iako većinu prodaje ostvaruju u Hrvatskoj, dosad su izvezli proizvode u dvadeset zemalja.
„Tek od pokretanja proizvodnje krenuli smo na sajmove. Dotad nismo imali što tamo tražiti“, bez okolišanja kaže Maras. „Kad dođemo na sajam u Londonu, dođu do nas ljudi koji rade u Grčkoj, Turskoj, Dubaiju. Dobili smo i nekoliko međunarodnih nagrada i nakon toga nas je nekako prihvatio cijeli svijet“, dodala je.
Buđenje tržišta u Hrvatskoj
Tvrtka je prošlog tjedna dobila još jednu vrijednu nagradu. Njihova tapeta Žitna polja proglašena je najljepšom završnom oblogom na natjecanju dizajna Archiproducts Design Awards u Milanu. To je već treći put. Naime, tom su titulom prethodnih godina okrunjene i tapete Maslinik te Mramorni cvijet.
Žitna polja simbol su rada, zajedništva i plodnosti slavonskih polja te borbe i upornosti hrvatskog čovjeka, opisala je Maras motiv najnovije pobjedničke zidne obloge Studija. Tapete je u Milanu ocjenjivao stručni žiri u kojem je bilo 40 svjetskih stručnjaka arhitekture i dizajna, a kriteriji po kojem su se donosile ocjene bili su koncept, dizajn, vrijednost brenda, inovativnost, estetika, semantika, funkcionalnost proizvoda te održivost proizvoda.
S novom tehnologijom izrade i kvalitetnim materijalima, Studiju nije bio osobit problem osvojiti žiri. „Svaka je naša tapeta oslikana rukom“, ponosna je osnivačica tvrtke.
U Hrvatskoj se tržište tapeta probudilo. Maras je ispričala kaže kako su ga oni pokrenuli sa Studijom te kako su i dobavljačima otvorili novo tržište. „Kad sam pokrenula tapete, nije postojala nijedna firma koja je to radila i nisam mogla naći tapetare koji to znaju postaviti. Pronašla sam jedva jednog i on je tada uvijek bio slobodan. Usto, nisam mogla nabaviti materijal od kojeg bih napravila tapetu jer u Hrvatsku dotad nitko nije uvezao nijednu rolu tog materijala. Od takve situacije smo došli do one da su nas nedavno zvali iz tvornice koja proizvodi te materijale da nam zahvale jer smo otvorili tržište, koje u mnogim susjednim zemljama, primjerice u Srbiji, još ne postoji. U Hrvatskoj je tržište sada ogromno. Tiskare mahom unajmljuju grafičare da im crtaju tapete.“
Premda je konkurencije sve više, u Studiju se time ne zamaraju. „Nudimo umjetničku vrijednost, a što drugi nude ni ne gledam. Ne zamaram se time“, tvrdi poduzetnica.
Dobar osjećaj
Iza nje je, ne krije, zahtjevan period. Poduzetništvo joj se u životu dogodilo istovremeno kad i majčinstvo. Također, trebalo je pronaći rješenje za inflacijske pritiske i kolebanja cijene papira te drugih materijala, trebalo je staviti i proizvodni pogon na noge. To je bilo osobito izazovno s obzirom na to kako nije bilo servisera koji bi bili upoznati s najnovijim krikom tehnologije koji su uveli u svoju tvornicu. „Koji je god problem iskočio, nismo imali kadar koji bi ga mogao riješiti. Serviseri su učili na nama“, smije se Maras.
Tada joj, međutim, nije bilo do smijeha. Opsežne investicije u projekte kao što je Studijo Boutique Factoryja zahtjevne su i fizički i emotivno i psihički. „Trebalo se suočiti i s vlastitim strahovima, što je možda i najizazovnije“, iskrena je naša sugovornica. Tijekom odrastanja u Hercegovini, dodaje, nagledala se propadanja velikih investicija, no sada više ne misli kako će se to dogoditi njoj.
„Sada me ništa ne zamara. Ništa i dalje nije isključeno, ali imam dobar osjećaj. Imam velike snove i ljude s kojima oni mogu postati stvarnost“, pozitivna je Maras koja kaže kako je i ovo što joj se danas događa prije tri godine bio njezin veliki san.
