Hrvatska u top pet zemalja čiji si građani ne mogu priuštiti odlazak na godišnji
Ljeto je doba godišnjih odmora, no nisu svi u mogućnosti slobodne dane provesti na nekom lijepom mjestu daleko od kuće. Hrvati su pri vrhu liste europskih zemalja čiji si stanovnici takav odmor jednostavno ne mogu financijski priuštiti
Putovanje na godišnji odmor još je uvijek za mnoge Europljane privilegij. Prema podacima Eurostata, oko 29 posto starijih od 16 godina u Europskoj uniji prošle si godine nije moglo priuštiti tjedan dana putovanja.
Godinu dana prije, 2022. 38 posto građana Europske unije starijih od 15 godina nikamo nije otputovalo tijekom godine na godišnji odmor duži od jednog noćenja. Doduše, Eurostat nije naveo jesu li razlozi tome financijske prirode.
Lani upravo zbog tih razloga na tjedan dana godišnjeg odmora od kuće nikamo nije otputovalo 60 posto stanovnika Rumunjske, 44 posto Bugara, 43 posto Mađara i Grka te 39 posto Hrvata. Hrvatska je među prvih pet zemalja u toj kategoriji, a po udjelu onih koji ne mogu otputovati dijeli peto mjesto s Portugalom.
Prosjek stanovništva koje nema novaca da se uputi na godišnji u Europskoj uniji je 29 posto. Iznad tog prosjeka su građani Slovačke, Cipra, Litve, Španjolske, Italije, Latvije i Malte.
S druge strane, spektra su Poljaci, Francuzi, Irci, Estonci, Nijemci, Belgijanci, Česi i Austrijanci kojima se udio takvog stanovništva kreće nešto iznad 20 posto.
U kategoriji onih gdje si manje od petine stanovništva ne može priuštiti godišnji odmor na nekoj destinaciji izvan svog doma su Slovenci, Danci, Finci, Nizozemci, Šveđani i Luksemburžani.
Statistika izgleda još i povoljnije za Norvešku koja je izvan Europske unije, tamo je financijski spriječeno da otputuje na odmor samo 7,9 posto stanovništva, piše Euronews.
Prema Eurostatu, prosječna turistička potrošnja po osobi značajno varira među europskim zemljama. U 2022. godini najveću turističku potrošnju imali su građani Luksemburga koji su po noćenju trošili 175 eura. Slijede ih Austrijanci sa 154 eura, dok je prosjek EU-a bio 87 eura.
Stanovnici Njemačke trošili su 109 eura po noćenju, dok su od većih europskih gospodarskih sila ispod europskog prosjeka trošili turisti iz Francuske – 84 eura, Španjolske i Italije po 72 eura.
Hrvati su među turistima s najslabijom potrošnjom – 57 eura po noćenju, a manje od toga trošili su samo Mađari (52 eura), Česi (46 eura), Grci (45 eura) i Poljaci (44 eura).
Promatra li se sedmodnevno putovanje, Luksemburg je prvi na listi s potrošnjom od 1.261 eura, slijedi Austrija sa 720 eura i Njemačka sa 650 eura.
Zanimljivo, građani Luksemburga najviše troše na inozemna putovanja, čak 98 posto njihove turističke potrošnje, dok Francuzi, Grci i Rumunji 70 posto turističke potrošnje bilježe lokalno.
