Ove godine čeka nas dosad neviđeno povećanje mase plaća u javnom sektoru, od čak 32 posto
Snažan realni rast primanja posljedica je sve jačeg manjka radne snage, posebno u deficitarnim uslužnim sektorima, pada opće inflacije te, nekoliko uzastopnih poboljšanja kolektivnih ugovora u javnom sektoru, navodi se u analizi HUP-a.
Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvoje Stojić, u svojoj redovnoj tjednoj publikaciji HUP FOKUS tjedna, objavio je da ove godine očekuje rast bruto plaća od čak 10 posto.
Prosječna nominalna bruto plaća za studeni, navodi se u analizi, rasla je 16,9 posto na godišnjoj razini, a iznosila je iznosila je 1,679 eura. Pritom je tijekom četvrtog kvartala realni rast primanja značajno ubrzan na 10,5 posto s 7,1 posto koliki mu je tempo bio u trećem kvartalu te 3,8 posto u drugom kvartalu. Prosječna neto plaća rasla je 14,6 posto godišnje i iznosila je 1,208 eura, također uz ubrzanje realnog rasta na 8,4 posto u četvrtom kvartalu nakon 5,3 posto u trećem kvartalu te 2,3 posto u drugom kvartalu.
Dosad neviđeno povećanje mase plaća iz državnog proračuna
“Snažan realni rast primanja posljedica je sve jačeg manjka radne snage, posebno u deficitarnim uslužnim sektorima, pada opće inflacije te, nekoliko uzastopnih poboljšanja kolektivnih ugovora u javnom sektoru”, stoji u analizi.
Nakon lanjskih 14,5 posto rasta, u 2024. u HUP-u očekuju povećanje prosječnih bruto plaća od 10 posto, što osigurava dvije uzastopne godine rasta realnih plaća od oko 6 posto i čime Hrvatska prednjači u CEE regiji i na razini EU.
Ako se uzmu u obzir neoporeziva primanja i primici u naravi, u HUP-u očekuju porast ukupnih primanja zaposlenih od dodatnih 15 posto nakon što su primanja lani skočila gotovo 20 posto. Rast plaća u 2024. godini ubrzat će, dosad neviđeno, povećanje mase plaća iz državnog proračuna u izbornoj godini od 32 posto i gotovo rekordni skok minimalne plaće u EU od čak 20 posto uz kontinuiranu napetost na tržištu rada.
Veliki nedostatak radne snage
Navode i podatak da 40 posto menadžera u industriji i uslugama te 60 posto njih u graditeljstvu prijavljuje manjak radne snage kao jedan od glavnih ograničavajućih faktora u poslovanju, što oslikava deficit radne snage.
Takozvani outperformance Hrvatske ima uporište, smatraju u HUP-u, u realnom rastu produktivnosti, koji je u zadnje tri godine po prvi puta premašio prosjek CEE regije (2,7 posto nasuprot 1,8 posto). No, isto tako upozoravaju da bruto plaće ne bi smjele rasti nominalno za više od 2 posto (ciljana inflacija) plus rast produktivnosti (2 posto) ako želimo ostati u okvirima koji ne doprinose jačanju inflacije.
“Glavni preduvjet za održiv rast plaća i njihovo približavanje prosjecima EU je veći rast produktivnosti kroz integraciju poduzeća u globalne lance vrijednosti, transfer tehnologija, politike usmjerene prema razvoju znanja, fleksibilniji Zakon o rada i (indirektno gledano) porezno rasterećenje rada u cilju privlačenja visokokvalificiranih u sektorima više dodane vrijednosti. Prostora za rast produktivnosti ima i to naročito u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji te komunalnim poduzećima gdje najviše zaostajemo u odnosu na referentne vrijednosti”, poručuje se u analizi HUP-a.
