Plutajuća elektrana na ribnjaku Končanica (2): Kako su novi propisi omogućili ubrzanje projekta

Izmjenama Zakona o prostornom uređenju plutajuća sunčana elektrana snage čak 400 megavata na ribnjaku Končanica kod Daruvara – što je dio područja Ekološke mreže Natura 2000 – ne treba se unositi u prostorni plan, odgovorili su nam iz ureda bjelovarsko-bilogorskog župana Marka Marušića. Iz tvrtke Energovizija, investitora, kažu da planiraju povećati uzgoj ribe i “postići najveću moguću očuvanost kakvoće okoliša”. No, postupak ocjene utjecaja zahvata na okoliš tek predstoji

Projekt prve plutajuće sunčane elektrane na ribnjacima u Končanici kod Daruvara snage 400 megavata, o kojem je FORBES Hrvatska pisao početkom prošlog tjedna, nije dio najnovijih izmjena i dopuna županijskog prostornog plana, a iz Službe ureda župana Bjelovarsko-bilogorske županije Marka Marušića su nam odgovorili da to „niti nije bilo nužno potrebno“. 

Ako se pitate kako je to moguće – budući da je tvrtka Energovizija u veljači ove godine ishodila energetsko odobrenje od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za taj projekt, što je prvi formalni preduvjet za realizaciju – odgovor je da je to moguće zbog novog načina na koji se tretira slične projekte obnovljivih izvora energije.  

Dovoljan zakon, ne treba prostorni plan

Možda će dijelu lokalnog stanovništva to biti iznenađenje, kao i jednom od naših čitatelja koji je pratio VI. izmjene i dopune Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije, pa je smatrao da je investitor (Ribnjačarstvo Končanica, odnosno njen vlasnik Energovizija) odustao od tog projekta uključenog u Ekološku mrežu Natura 2000 zbog mogućih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja tog područja.

Svakako, odustao nije. Dogodilo se nešto drugo.

„Investitor nema potrebe unositi površine za izgradnju sunčane elektrane u Prostorni plan nižeg reda kad mu je izravnom zakonskom odredbom omogućena provedba“, odgovorili su nam iz županove službe. To znači da je moguće ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu na temelju zakona. Radi se o aktu iz resora ministra Branka Bačića, Zakonu o prostornom uređenju, koji je izmijenjen u lipnju prošle godine. Među onima koji su sudjelovali u javnom savjetovanju o tim izmjenama, pa i predlagali modifikacije vezane za vodne površine, udruženje je OIE Hrvatska, u čijem je Nadzornom odboru tehnički direktor Energovizije Ivan Šimić.     

Iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine su na upit FORBES Hrvatska odgovorili da uspostava sunčanih elektrana na jezerima nastalim eksploatacijom i na ribnjacima “ne smije dovesti u pitanje ispunjavanje osnovne namjene, a o čemu se vodi računa u svim postupcima”.

Primjedbe o protuustavnosti

Kad su zakonske izmjene i dopune bile u javnom savjetovanju u studenome 2022. godine (i doživjele brojne primjedbe), kao cilj je navedeno jačanje energetske samodostatnosti Hrvatske i poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije, a spomenuto je i da se želi omogućiti gradnju solarnih elektrana “na površinama na kojima to prostornim planovima nije izrijekom zabranjeno, a u svrhu omogućavanja ubrzane realizacije investicija u sunčane elektrane”.

Primjedbe u javnom savjetovanju, koje su govorile da je protuustavno da se omogućuju solarne elektrane mimo prostornih planova, odnosno direktno na temelju Zakona o prostornom uređenju, jer se tako upliće u nadležnost jedinica područne (regionalne) te jedinica lokalne samouprave u planiranju svoga prostora, Ministarstvo je odbilo.

Građevina državnog značaja

Elektrana u Končanici nije zabranjena prostornim planom, a kako napominju iz županova ureda, ona je građevina državnog značaja, prema Uredbi o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja, što se odnosi na sve elektrane veće od 20 megavata.

Samo da ovdje usput napomenemo da je elektrana koja se planira na ribnjacima Končanica dosad najveći projekt sunčane elektrane u Hrvatskoj te višestuko premašuje snagu i najvećih dosad izgrađenih vjetroelektrana (VE Senj i VE Krš-Pađene). Usporedbe radi, najveća hidroelektrana u Hrvatskoj, HE Zakučac na Cetini, ima instaliranu snagu od 576 megavata.     

Zanimalo nas je što je stoga uloga Županije u prostornom planiranju, a vezano je za razvoj tog projekta. „U postupku VI. izmjena i dopuna Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije predviđeni su načelni koridori spojnih dalekovoda te lokacija trafostanice, dok će se točni koridori priključnih dalekovoda/kabela i trafostanica utvrditi u postupku izdavanja lokacijske i/ili građevinske dozvole“, odgovorili su iz Službe ureda župana.  

Inače, nakon što smo objavili tekst o projektu prve plutajuće elektrane u Hrvatskoj, za koji iz tvrtke Enegovizija kao vlasnika Rinjačarstva Končanica nisu odgovorili na naše upite, redakciji se javila direktorica Energovizije Petra Dropulić Vejin.

“Ako nema značajan negativan utjecaj, zahvat se dopušta”

U svom dopisu, zapravo reagiranju na naš tekst, navodi da im je cilj “postići najveću moguću očuvanost kakvoće okoliša”, kao i da je većinu aktivnosti i zahvata u Natura području moguće provesti uz „mjere ublažavanja mogućih negativnih utjecaja“.

„Ukoliko se za zahvat ocijeni da nema značajan negativan utjecaj, zahvat se dopušta i ako se nalazi u području ekološke mreže. Kao takva, Natura 2000 može pružiti nove mogućnosti ruralnim područjima i projekt Končanica vidimo kao primjer toga“, stoji, među ostalim, u njenom dopisu. Kaže i da su monitoring vezan uz zaštitu okoliša počeli još ujesen 2022. godine. Podsjetimo, iz udruge Biom su naveli da su šaranski ribnjaci, među koje spada i Končanica, uključeni u Ekološku mrežu Natura 2000 zbog njihove važnosti za ptice te da će u sklopu studije utjecaja na okoliš tvrtka trebati napraviti i detaljnu studiju utjecaja projekta na ptice.  

A kako su za svoj projekt plutajuće sunčane elektrane investitori u Končanici uspjeli u kratkom roku dobiti energetsko odobrenje, dok mnogi drugi koji razvijaju obnovljive izvore energije na taj papir čekaju mjesecima? I to je, kako proizlazi, zahvaljujući jednom lanjskom propisu, koji predviđa da u ovom slučaju nije nužno raspisivanje natječaja.  

Za agrosunčane elektrane bez natječaja

Petra Dropulić Vejin tako kaže da akvasunčane elektrane na ribnjacima spadaju u agrosunčane elektrane te da uredba kojom se regulira izdavanje energetskog odobrenja definira da za njih “ne treba provoditi natječaj za energetsko odobrenje, odnosno da ga je moguće ishoditi direktno. S obzirom na duljinu trajanja natječaja za energetsko odobrenje, ovime je znatno olakšana i ubrzana procedura razvoja agrosunčanih projekata”.  

Kao što smo pisali, investitori su najavili intenzivan uzgoj ribe u Ribnjačarstvu Končanica. Ipak,  prema pravilniku o očuvanju ciljnih vrsta ptica se za te ribnjake navodi ograničenje –  po hektaru površine može se uzgajati od 500 do 1200 kilograma ribe. Direktorica Energovizije u svom dopisu kaže da će plan uzgoja biti usklađen s pravilnikom te da „u Europi i svijetu odavno postoje slični projekti s novim tehnologijama koje donose benefite i za uzgoj ribe i za okoliš, a dio njih su solarni paneli kao izvor potrebne električne energije. Mi smo uvjereni da je to moguće i u Hrvatskoj“.   

I iz ureda župana se pozivaju, govoreći o razvoju gospodarstva, na plan investitora kojem je jedan od ciljeva u Končanici „povećanje proizvodnje slatkovodne ribe ugradnjom inovativnih tehnologija, čiji je samo jedan dio sunčana elektrana, uspostava obrade i distribucije slatkovodne ribe, kao i omogućavanje dodatnog zapošljavanja“.

Recimo na kraju da će proceduru procjene utjecaja zahvata na okoliš provoditi – na osnovu studije koju će dostaviti investitor – Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, odnosno posebno povjerenstvo koje će za to imenovati. Ta procedura predviđa i javnu raspravu, pa će to biti i prilika da se prouče detalji razvoja te goleme solarne elektrane.