Novo vodstvo CISEx-a predstavilo program za poboljšanje pozicije hrvatskih softveraša
Udruga nezavisnih izvoznika softvera CISEx mijenja smjer i ime. Misija im je, između ostalog, pomoći agencijskim IT tvrtkama u transformaciji u produktne tvrtke, dokinuti dvostruko oporezivanje sa SAD-om te snažnije povezati IT zajednicu. Program udruge u svom mandatu predstavili su novi predsjednik udruge Ivan Bešlić i njegov tim na meetupu održanom u utorak u zagrebačkoj Wespi
Ključ robustnosti i otpornosti hrvatskog IT sektora je u razvoju vlastitih proizvoda. Stoga je jedna od glavnih misija novog vodstva Udruge nezavisnih izvoznika softvera CISEx pomoći uslužno orijentiranim tvrtkama da naprave svoje proizvode. To je moguće snažnijim povezivanjem i dijeljenjem znanja, istaknuto je u utorak u zagrebačkom coworking prostoru Wespa Spaces na panel predavanju Kuda plovi ovaj brod?
Bio je to prvi meetup članova Udruge koji je organiziralo novo vodstvo u čijim su redovima predstavnici IT sektora s mnogo utakmica u nogama.
Početkom prošlog mjeseca udruga nezavisnih izvoznika softvera dobila je novo vodstvo. Poziciju predsjednika uprave nakon dva dvogodišnja mandata od Davora Runje preuzeo je suosnivač i donedavni operativni direktor Sofascorea Ivan Bešlić.
Osim njega novu upravu udruge čine dopredsjednik Frane Borozan, suosnivač SysKita, Sven Marušić, senior VP of Delivery u Endavi, Antonio Perić-Mažar, suvlasnik i direktor Locastica i Vlatko Vlahek, suosnivač i tehnički direktor Prototypa.
Produkti, dvostruki porezi, S3
Novom je vodstvu želja rad udruge približiti mladima, a program u svom mandatu opisali su u četiri točke: nastavak rada na ukidanju dvostrukog oporezivanja s SAD-om, informiranje članova o mogućnostima koje nudi vertikala S3 i edukacija članova o specifičnim znanjima, dijeljenje znanja produktnih tvrtki te dijalog o stagnaciji na tržištu i promjenama na tržištu rada.
Iako je Strategija pametne specijalizacije (S3) usvojena lani u prosincu, iz Udruge procjenjuju kako je nedovoljno je informacija o mogućnostima koje ona nudi.
“Vertikala je važna za tvrtke u IT sektoru jer označava promjenu financiranja i lakši pristup sredstvima iz Europske unije i Hrvatske. Samim time, nužno je dijeliti informacije s tvrtkama i organizirati edukacije na kojima će članovi moći doći do praktičnog znanja i načina kako izvući potencijal iz S3”, rekao je predsjednik CISEx-a, Ivan Bešlić koji je krajem prošle godine poziciju operativnog direktora u Sofascoreu prepustio Karlu Levaku te preuzeo dužnost direktora za strategiju.
Tijekom mandata, nova bi uprava željela okončati dugogodišnje napore svojih prethodnika da se ukine dvostruko oporezivanje sa SAD-om. Tako bi hrvatske tvrtke bile konkurentnije na američkom tržištu, a američke tvrtke lakše ulagale na hrvatskom tržištu.
Istaknuto je i kako produktne tvrtke imaju veću dodanu vrijednost, što je benefit i tvrtkama, a od toga profitira i država jer one uplaćuju više poreza. Stoga kao krucijalni zadatak preuzimaju i odgovornost za “dijalog i edukacije o izazovima i poteškoćama, s kojima su se i sami suočavali u svom radu te načinima kako su došli do rješenja”.
Udruga trenutno ima nešto manje od 300 članova, a jedan od zadataka u narednom razdoblju joj je istražiti koje su potrebe njezinih članova. Napomenuto je i kako bi udruga uskoro mogla dobiti i novo ime. Još se ne zna kako će ono zvučati jer tek predstoji kreativni proces rebrandiranja koji će iznjedriti novi naziv udruge. U CISEx-u planiraju i nove meetupove – u rujnu će biti organiziran susret u Splitu, a u listopadu u Osijeku.
Stanje na IT tržištu
Na susretu u utorak bilo je riječi i o stanju na IT tržištu. Ponovljeno je kako su se proizvođači softvera suočili su usporavanjem i stagnacijom tržišta zbog ekonomske situacije. Rast kamatnih stopa utjecao je na investicije, a kompanije su u skladu s novom situacijom i gospodarskom neizvjesnosti usporile donošenje odluka o novim projektima.
Također, velika zapošljavanja u pandemijskim vremenima kada je digitalizacija bila u velikom zamahu dovela su do prenapuhnutosti tog balona te su uslijedila otpuštanja. To je donijelo i dašak svježine na IT tržištu rada jer je radna snaga za kojom vlada kronična nestašica postala nešto dostupnija.
“Stagnacija je za neke tvrtke subjektivna, a za neke objektivna, no generalno možemo reći da se situacija na tržištu stabilizirala iako su trenutno promjenama i stresnim uvjetima na tržištu rada najviše izloženi juniori”, izjavio je Marušić.
Moglo se čuti i kako su globalnoj krizi izloženije softverske tvrtke koje izvoze na tržište SAD-a i Ujedinjenoj Kraljevstva. U nešto boljem položaju su oni koji surađuju s klijentima na Bliskom istoku, a najveću stabilnost uživaju one tvrtke koje rade za državu. No, ne očekuje se kako će takvo stanje potrajati. Usporavanje inflacije i snižavanje kamatnih stopa trebalo bi osokoliti investitore, a onda i ponovno vratiti dinamiku na tržište.
Kriza, naravno, ne udara sve isto, a neke hrvatske produktne tvrtke za Forbes Hrvatska nedavno su ispričale kako one plove kroz turbulentno razdoblje za IT sektor.
