Ekonomski analitičar: Za ozbiljno smanjenje rizika zaduživanja Fortenovi treba dokapitalizacija. Kad će to?

Dok se čeka konačni rasplet korporativne drame s Fortenovom, te da se pokaže tko je odlučio ostati dioničar, a tko se želi s njome razići, pitali smo ekonomskog analitičara Željka Ivankovića o tome što su glavna otvorena pitanja za budućnost te velike grupe

Nakon što je dogovoren model i potom u utorak na skupštini imatelja depozitarnih potvrda (nesankcioniranih dioničara) formalno odobreno provođenje transakcije kojom će se „reorganizirati“ vlasnička struktura Fortenova grupe te iz nje tako ukloniti ruske banke (sankcionirani dioničari), tek se čeka pravi rasplet te korporativne drame.

Tko će na kraju ostati, tko će sve izaći i za koliko novca, kako će nakon svega dugom opterećena Fortenova grupa poslovati i hoće li doista za koju godinu biti izlistana na burzi ili rasprodana u komadima.

Kad se transakcija provede u prvom dijelu iduće godine, Fortenova će biti u 100-postotnom vlasništvu krovne kompanije IterBidCo B.V. sa sjedištem u Nizozemskoj za iznos koji ukupno može dosegnuti do 660 milijuna eura. No, tko će sve biti zainteresiran da ostane njen suvlasnik (pa i dodatno investira u Fortenovu), a koliko će dobiti oni koji neće, otvoreno je pitanje. Izvjesno je da će većinski biti prisutan  Open Pass Ltd iza kojeg stoji Pavao Vujnovac. Ta je njegova tvrtka, kako je službeno priopćeno, ujedno “pristala osigurati isplatu cijelog dogovorenog iznosa, ukoliko to bude potrebno”, a ona je trenutno najveći nesankcionirani dioničar sa 28 posto.  

Za transakciju se još čekaju odobrenja sankcijskih tijela i regulatora za tržišno natjecanje na tržištima na kojima Fortenova posluje, što znači da su teoretski i tu mogući neki neočekivani zapleti, ali načelno se glavno pitanje svodi na to kako će ova „vlasnička reorganizacija“ odraziti na poslovanje goleme grupacije u Hrvatskoj i regiji. Zasad je izvjesno tek da će realizacija “deala” odmah razveseliti dobavljače bivšeg Agrokora jer će im, kako je najavljeno, napokon biti isplaćen dug težak 82 milijuna eura.

Otvorena pitanja

„Fortenova za ozbiljno smanjenje rizika zaduživanja i unapređenje poslovanja treba dokapitalizaciju“, naglašava Željko Ivanković, ekonomski analitičar kojem smo se obratili za komentar.

On se pita u kojem se to roku može očekivati i na koji način će biti provedeno, a također i kada će krenuti ponuda i prodaja poljoprivrednog dijela biznisa te računa li se tu na domaće kupce i mogu li oni ponuditi zadovoljavajuću cijenu.  Ivanković to ne spominje, ali u kuloarima se govori o tome da bi, barem za dio tog portfelja, mogla biti zainteresirana Podravka, a iz koprivničke kompanije nisu to službeno komentirali.

Na koncu, pitanje je i hoće li sankcionirani vlasnici, ruske banke, zbog cijene tužiti kompaniju (nakon što jednom sankcije budu ukinute), kaže Ivanković. Podsjetimo, Sberbank je bio zajmodavac Agrokora u iznosu od milijardu eura, potom je dug pretvorio u 42-postotni udjel, a početkom prošle godine ga je pokušao prodati mađarskom investitoru. To mu nije uspjelo, a potom su trebali „uskočiti“ kao kupci hrvatski mirovinski fondovi s 500 milijuna eura, ali ni to nije uspjelo. Tada je cijela grupa bila, dakle, procijenjena na više od milijardu eura. U međuvremenu se dogodio diskont.

Prema onome što je objavljeno u najnovijem obratu (početku konačnog  raspleta?), za 100 posto kompanije kupci plaćaju pola milijarde eura, a preostalih 160 milijuna eura je vezano uz postizanje financijskih ciljeva Fortenova grupe, što se prije svega odnosi na „ugovaranje održivog refinanciranja u 2024. godini, pod uvjetima boljim od sadašnjih, te dosezanje određenih omjera duga i dobiti iz operativnog poslovanja, koji su niži od sadašnjih”.

Na pitanje, postavljeno u utorak za susreta s medijima, “je li nakon Agrokora došao novi Agrokor, i to veći, jači i potencijalno opasniji”, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić odgovorio je novinarima da ne bi ulazio u takve spekulacije, dodavši da svaku tvrtku treba gledati kroz zaduženost i mogućnost kompanije da dugove servisira. “Kod Agrokora su dugovi bili veći od kapaciteta da ih kompanija servisira, ali ako ova grupa koja preuzima Fortenovu ima kapacitet da servisira svoje dugove, i ako su ti dugovi ograničeni, onda problema ne bi trebalo biti”, rekao je Vujčić.

Tko je radio procjenu vrijednosti?

Kako je FORBES Hrvatska već pisao, iz krugova bliskih kompaniji je rečeno da je cijena ispregovarana između vodstva  Fortenova Group TopCo, njihovih savjetnika, Akin Gump LLP i Houthoff Cooperatief U.A i investicijske banke Lazard Freres SAS, s Open Pass-om, a „neovisna međunarodna investicijska banka Houlihan Lokey“ je potvrdila vrijednost te „dala mišljenje o prikladnosti financijskih uvjeta ponude“.

Podsjetimo, Fortenova je silno i skupo (neodrživo na dulji rok) zadužena, a ta skupoća duga se tumačila time što ima suvlasnike pod međunarodnim sankcijama. U rujnu je potpisala ugovor o izdavanju obveznica u iznosu od 1,2 milijarde eura kojim je dug refinanciran na rok do kraja studenoga 2024. godine. Većinski kreditor je investicijska tvrtka HPS Investment Partners.

Što se tiče Open Passa, kompanije registrirane na Malti i u većinskom vlasništvu Pavla Vujnovca, ona je uoči skupštine imatelja depozitarnih potvrda održala u Zagrebu prezentaciju transakcije za predstavnike udruga gospodarstvenika i ekonomiste. No, poslovanje Open Passa nije bilo detaljnije predstavljeno, kako je pisao FORBES Hrvatska.

Izvori Open Passa

Kako će Vujnovac, odnosno malteška kompanija u kojoj drži većinski udjel, financirati „deal“, ostalo je tako nejasno. Tjednik Lider je pak nedavno pisao da „upućeni izvori tvrde kako je Open Pass pojasnio da će sve financirati iz vlastitih izvora, kao i prethodno stjecanje gotovo trećine udjela. Financiranje nema veze s ostalim kompanijama Pavla Vujnovca koje posluju u Hrvatskoj, PPD-om i Ennom, tvrde u Open Passu“.

Prema objavljenim rezultatima Fortenova grupe za prvu polovicu ove godine, nekonsolidirani prihodi u tom razdoblju su rasli 11 posto, na 2,9 milijardi eura (odnosi se na ključne kompanije Konzum, Konzum Sarajevo, Tisak, Jamnica, Sarajevski kiseljak, Roto dinamic, Zvijezda, Dijamant, PIK Vrbovec, Agrolaguna, Belje, PIK Vinkovci, Vupik, Mercator Slovenija, Mercator Srbija, Mercator BiH, Mercator Crna Gora), pri čemu je lavovski dio došao od trgovine (2,2 milijarde eura), a od poljoprivrede tek 155 milijuna eura. EBITDA ključnih segmenata poslovanja je ukupno bila smanjena za 33 milijuna eura (-15 posto) u odnosu na isto razdoblje lani, na 195 milijuna eura, a grupa je poslovala s konsolidiranim neto gubitkom u tom razdoblju od 41 milijun eura.