Hrvatska ima najmanji broj nezaposlenih od početka 80-ih godina prošlog stoljeća
Posljednji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za svibanj pokazuju pad nezaposlenih na mjesečnoj i godišnjoj razini. Pad broja nezaposlenih na godišnjoj razini traje 38 mjeseci zaredom, odnosno više od tri godine.
Na godišnjoj razini, u odnosu na svibanj prošle godine broj nezaposlenih smanjio se za 9,6 posto, odnosno oko 9400 osoba. U odnosu na travanj došlo je do pada ua oko 10400 osoba, odnosno 10,6 posto, te se ovako snažan mjesečni pad može protumačiti sezonskim zapošljavanjem.
Broj nezaposlenih tako se u svibnju smanjio na povijesno niskih 88327 osoba, što je najniža razina u posljednjih više od četiri desetljeća.
Broj nezaposlenih kao prije više od četiri desetljeća
Ako analiziramo povijesne podatke, niži broj nezaposlenih bio je 1981. kada je njihov prosječan broj bio oko 86 tisuća. Za ovu godinu, prosječan broj nezaposlenih iznosi oko 106 tisuća, no vjerojatno će se ta brojka do kraja godine smanjivati, ako se nastave ovakvi trendovi. Sredinom sljedećeg tjedna očekuje se objava Državnog zavoda za statistiku, koja bi trebala pokazati da je stopa nezaposlenosti pala na svega pet posto.
Iz evidencije nezaposlenih tijekom svibnja izašlo je oko 18800 osoba, što je porast od 7 posto u odnosu na svibanj prošle godine. Od toga je oko 15 tisuća osoba zaposleno. Da se radi o efektu sezone pokazuje podatak da je oko četvrtine zaposleno u djelatnosti pružanja smještaja, pripremi i usluživanju hrane, a slijede trgovina, javna uprava i obrana, prerađivačka industrija te zdravstvo i socijalna skrb.
Raste i potražnja za radnicima putem Zavoda za zapošljavanje, te je u svibnju prijavljeno oko 25 tisuća radnih mjesta, što je za gotovo 10 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Od stranaca najbrojniji državljani BiH i Nepala
Prema posljednjim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, sukladno Zakonu o strancima, u razdoblju od siječnja do svibnjaj 2024. izdano je 93.786 dozvola za boravak i rad, a najviše u Turizmu i ugostiteljstvu (31.422) te Građevinarstvu (31.234). Od toga je za novo zapošljavanje izdano 63.204 dozvola, za produljenje 22.226 dozvola, a za sezonske radnike 8.356 dozvola, navodi se u analizi Raiffeisen istraživanja.
Najveći broj dozvola izdan je, kako navode, državljanima Bosne i Hercegovine (18.503), Nepala (15.922), Srbije (14.325), Indije (8.504).
“Rast gospodarske aktivnosti, snažna potražnja za radom uz olakšavanje „uvoza strane radne snage“ te relativno atraktivna geopolitička pozicija Hrvatske (osobito nakon ulaska u Schengensko područje), neki su od čimbenika koji su podržavali razmjerno snažnu dinamiku rasta broja stranih radnika posljednjih godina”, zaključuju analitičari Raiffeisena.
