Hrvati i dalje uporno ulažu u nekretnine, ne pokušavaju oploditi kapital na burzi

Stigli su novi podaci o bogatstvu građana u Hrvatskoj koji pokazuju da je sve po starom. Hrvati najviše štede u nekretninama i gotovini, propuštaju zaraditi više na dionicama, investicijskim fondovima i obveznicama, pokazalo je BCG-jevo globalno istraživanje bogatstva 2024

Obveznice, investicijski fondovi i dionice, koje bi dugoročno mogle generirati veće prinose za investitore od gotovine, puno su manje prisutne u portfeljima građana Hrvatske nego što su to ulaganja u nekretnine, otkriva u petak objavljeno BCG globalno istraživanje bogatstva 2024.: Početak ere generativne UI.

Osim tog podatka koji i nije neka novost, ključna su saznanja tog istraživanja kako Hrvatska danas ima 2,1 posto financijskog bogatstva regije istočne Europe. Udjel gotovine i depozita bio je mnogo veći u Hrvatskoj nego u Istočnoj Europi ili globalno, a globalno financijsko bogatstvo je u 2023. godini zabilježilo značajan oporavak.

“Financijsko bogatstvo hrvatskih građana raslo je znatno sporije u usporedbi s prosjekom istočne Europe i usklađeno je s globalnim stopama rasta. U posljednjih 20 godina financijsko bogatstvo Hrvatske raslo je po stopi od šest posto godišnje, dok je istočnoeuropski prosjek bio 10 posto. Ova velika razlika od četiri postotna boda djelomično bi mogla objasniti prilično jedinstvenu pojavu da je stvarna imovina hrvatskih kućanstava dvostruko veća od vrijednosti njihove financijske imovine”, komentirao je rezultate istraživanja bogatstva hrvatskih građana Krisztian Horvath, partner i direktor u Boston Consulting Groupu (BCG).

Istaknuo je i kako u BCG-u očekuju kako će se stopa rasta ubrzati u Hrvatskoj u sljedećih pet godina na sedam posto godišnje, dok se za Istočnu Europu u cjelini očekuje stopa rasta od osam posto.

Hrvatska se od Istočne Europe razlikuje i po sastavu svojeg financijskog bogatstva. U Hrvatskoj, udjel dugoročnijih instrumenata bogatstva kao što su životna osiguranja i mirovinske štednje čini znatno veći udjel, oko 40 posto financijskog bogatstva nego u Istočnoj Europi u cjelini gdje je on 31 posto. U BCG-u za Hrvatsku predviđaju rast ove kategorije, dok se očekuje da će ova komponenta bogatstva u Istočnoj Europi u najboljem slučaju stagnirati i globalno opadati.

Od 2018. do kraja 2023. godine u Hrvatskoj je financijsko bogatstvo građana raslo po godišnjoj stopi od 7,2 posto i doseglo blizu 0,1 bilijuna dolara. Hrvatska danas ima 2,1 posto financijskog bogatstva regije istočne Europe.

“Ako još detaljnije pogledamo sastav bogatstva, možemo uočiti potencijalni razlog sporijeg rasta financijskog bogatstva hrvatskih građana, kako je ranije spomenuto: udjel gotovine i depozita bio je mnogo veći u Hrvatskoj nego u Istočnoj Europi ili globalno. U međuvremenu, obveznice, investicijski fondovi i dionice, koje bi dugoročno mogle generirati veće prinose za investitore od gotovine, puno su manje prisutne u portfeljima građana RH”, kaže Horvath. Ti imovinski razredi, s njihovim kombiniranim udjelom od 22 posto, tek su malo viši od polovice istočnoeuropskog prosjeka.

Ističe pritom kako Hrvatska pokazuje jednu od primjerenijih raspodjela bogatstva unutar svojeg društva u Istočnoj Europi. “Ljudi s manje od 250 tisuća dolara posjeduju 72 posto ukupnog bogatstva, znatno više nego u Istočnoj Europi (42 posto) ili globalno (30 posto). Iako vidimo sporo smanjenje tog broja, spuštajući se s 75 posto u 2019. godini, još uvijek u Hrvatskoj vidimo manju koncentraciju bogatstva nego drugdje”, komentirao je.

To je posebno istinito za segment super bogatih, koji su ljudi koji posjeduju više od 100 milijuna dolara. Taj sloj posjeduje samo tri posto ukupnog bogatstva, što je mnogo manje od globalnih 14 posto. Valja napomenuti da Istočna Europa pokazuje zanimljiv uzorak s 32 posto u vlasništvu super bogatih, ali taj broj iskrivljuje Rusija.

BCG očekuje da će u Hrvatskoj rasti broj potencijalnih klijenata privatnog bankarstva, jer bi broj ljudi s bogatstvom iznad 250 tisuća dolara do 2028. mogao porasti za 50 posto.

Što se globalnih rezultata istraživanja financijskog bogatstva tiče, ono je u 2023. godini zabilježilo značajan oporavak od 4,3 posto, nakon teške 2022. godine. Veći dio rasta bio je posljedica oporavka na financijskom tržištu, budući da je financijsko bogatstvo poraslo za gotovo sedam posto, nakon pada od 4 posto u 2022. U sljedećih pet godina stvorit će se procijenjenih 92 bilijuna dolara financijskog bogatstva.