Kako bi Domovinski pokret riješio “demografski deficit”, a za natalitet usmjerio 4 posto BDP-a
Što očekuje javne financije ostvari li Domovinski pokret svoje političke ambicije i bude li kreirao „demografski oporavak“ Hrvatske? Glavni tajnik stranke Josip Dabro poručio je da je “demografija i gospodarstvo i poljoprivreda i financije”, a mi smo analizirali DP-ov politički program gdje govore o tome kako će „minimizirati štetu demografske kataklizme“ te uvoditi „progresivne pronatalitetne mehanizme“ u koje treba usmjeriti 4 posto BDP-a
“Demografija je jako ozbiljna stvar, ali u resornom smislu je imaginarna. Imali smo Središnji ured za demografiju i mlade koji se može pretvoriti u resor, ali što imamo od toga? Demografija je život – demografija je i gospodarstvo i poljoprivreda i financije”, izjavio je u ponedjeljak glavni tajnik Domovinskog pokreta Josip Dabro u izjavi za Novu TV, odgovarajući na pitanje o postizbornim pregovorima s HDZ-om i podjeli resora, odnosno traže li resor demografije i iseljeništva.
Prije izbora je pak predsjednik stranke Ivan Penava kritizirao Vladin prijedlog strategije demografske revitalizacije Hrvatske rekavši da su to “pred izbore gurnuli za mazanje očiju javnosti” te da ona potcrtava koliko premijer Andrej Plenković neozbiljno doživljava tu temu, odnosno dokazuje da mu je nebitna.
Demografija, ili bolje rečeno „demografska kataklizma“ se provlači praktički kroz cijeli stranački program, pa i nije čudno da se iz dosadašnjih izjava čini da Domovinski pokret želi u državi kontrolirati mnogo više od jednog (novog) resora, odnosno ministarstva za demografiju. Obično javno naglašavaju da sada žele i da se uspostavi kontrolni mehanizam za poštivanje programskih točaka, ali kako, o tome zasad ne govore. Moguće je da će u nekoliko resora (recimo gospodarstvu, poljoprivredi i financijama, koje je spomenuo Dabro) tražiti neku od važnih (kontrolnih) pozicija.
Minimiziranje kataklizme sa 4 posto BDP-a
Ekonomski rast je bitan, kažu u programu, ali nije dovoljan da bi se smanjio demografski deficit. Što nas dakle očekuje u tom području, ostvare li svoje političke ambicije i budu li kreirali „demografski oporavak“? Kako će „minimizirati štetu demografske kataklizme“, uvoditi „progresivne pronatalitetne mehanizme“ i sprječavati daljnje iseljavanje te omogućiti povratak raseljenih obitelji? I koliko bi to stajalo te odakle se financiralo?
Iz njihova političkog programa možemo zaključiti da bi, primjerice, najmanje 4 posto BDP-a trebalo na razini države usmjeriti za potrebe pronatalitetnih mjera. To je, ako u računicu uzmemo hrvatski BDP u 2023. godini od 75,8 milijardi eura, više od tri milijarde eura godišnje. U četiri godine, koliko obično vlade traju, to bi bilo preko 12 milijardi eura.
Smatraju da su nužni kontinuirani financijski poticaji za prirast stanovništva. Između ostaloga, time bi se financiralo i mjeru koja bi stimulirala „majčin odgojni i kućni posao barem do polaska u školu najmlađeg djeteta“. Trebalo bi i stvarati društveno okruženje u kojem bi obitelji s više djece bivale „društveno prihvatljive i predstavljale uzor“, ali ne preciziraju kako bi to radili.
Pronatalitetne mjere su, međutim, tek jedan od tri smjera djelovanja koji u DP-u navode kao bitan za demografski oporavak – tu su još mjere za zaustavljanje iseljavanja te za povratak raseljenih.
Financijski poticaji za brak
Za zauzdavanje iseljavanja predlažu, primjerice, da se financijski potiče sklapanje braka poreznim olakšicama za novosklopljene brakove u razdoblju od barem jedne godine. Također, jedinice lokalne samouprave bi trebale aktivno provoditi mjere stambenog zbrinjavanja putem dugoročnog najma i ulaganjem u vlastitu stanogradnju i/ili putem pomoći pri kupnji vlastitog stambenog prostora. „Primjenjivat će se drugi oblici financijskih potpora za roditelje novorođene djece, poglavito za obitelji s više djece“, navodi se, uz plan da se osigura mjesto u jaslicama i vrtiću za svako dijete bez iznimke i ostale mjere skrbi za dijete kao i za djecu školskog uzrasta.
Oko povratka iseljenika posebno su obradili one u Južnoj Americi, a među financijskim mjerama navode potpore povratničkim obiteljima u vidu jednokratne pomoći za troškove preseljenja i ishodovanja dokumenata te oslobođanje od poreznih obaveza tijekom 10 godina od preseljenja u Hrvatsku, uz mogućnost produljenja ove mjere. Osnovali bi centre za povratnike diljem svijeta, a posebno u zemljama Južne Amerike.
“Dubinska revizija državnog proračuna”
Nije, naravno, u političkom programu DP-a razrađeno kako bi se sve te mjere konkretno financirale, iz kojih sve izvora, ali dio se jasno odnosi na lokalnu samoupravu, na što ne mogu imati izravnog upliva s države razine. S druge strane, smatraju potrebnom „dubinsku reviziju državnog proračuna, identificiranje neučinkovitosti, optimizaciju procesa i uspostavu korektivnog puta kao izlaz iz proračunskog deficita“. Navode potom da to vodi do prostora za porezno rasterećenje. Ukratko, smanjivali bi državnu potrošnju, a istodobno najavljuju značajna ulaganja u demografsku obnovu i stimuliranje prirodnog prirasta. Kome bi i što rezali, to bi bilo zanimljivo saznati.
Svakako je zanimljivo i to da se u dijelu programa o gospodarstvu, a ispod podnaslova „Porezne reforme i rebalans proračuna u cilju poreznih rasterećenja“, kao prva točka navodi revizija državnog proračuna, a na drugom mjestu iskače ona koja kaže da su „demografske mjere conditio sine qua non“ (dakle, bez njih se ne može). Potom je točka o zaustavljanju odljeva stanovništva i poticanja povratka Hrvata iz dijaspore, a na četvrtom razvojne mjere gospodarske i porezna politika gdje se spominje otvaranje radnih mjesta, povećanje plaća i mirovina, odnosno „ekonomska stabilnost te povećanje životnog standarda“. Sve zajedno, prilično izazovan posao za ministra financija.
Reorganizirali bi zavod za zapošljavanje
Uvoz strane radne snage ne spada izravno u „sektor demografije“, ali je povezan s time, a Domovinski pokret oko toga ima prilično jasnu politiku. Dodatno bi regulirali „sektor posredovanja radne snage iz trećih zemalja“, uveli kontrolne mehanizme za ulazak strane radne snage i pozicionirali Hrvatski zavod za zapošljavanje na „ključno mjesto cjelokupnog procesa kako bi se onemogućila zamjena domaće radne snage jeftinijom, ali nekvalificiranom i neiskusnom radnom snagom iz dalekih (azijskih) zemalja za ona radna mjesta gdje je to moguće“. Zabranili bi uvoz niskokvalificirane radne snage za poslove u sektorima digitalnih platformi niske dodane vrijednosti (dostava hrane, taxi vožnja i slično), a kažu da je “potreban održivi model pametnog uvoza potrebne kvalificirane radne snage za pojedine segmente gospodarstva”.
Očita je tu svakako ambicija DP-a da preuzme reorganizaciju samog HZZ-a kojem treba, kako kažu, promjena misije, vizije i strategije.
