Koliko su ulagači s kojima se u Mintu družio državni tajnik Milatić dobili odobrenja za solarne elektrane
Pogledali smo što o izdanim energetskim odobrenjima za solarne elektrane govore podaci u Registaru obnovljivih izvora energije, a vezano za projekte koji se provode po novom Zakonu o tržištu električne energije. Proizlazi da se na tvrtke s kojima su povezani Tomislav Ćurković (i obitelj), te Ivan Šimić (i vlasnici Energovizije), investitori koji su zimus snimljeni kako se u noćnom klubu druže s državnim tajnikom za energetiku Ivom Milatićem, odnosi skoro polovica ukupne snage sunčanih elektrana koje su od 2022. godine ishodile energetska odobrenja
Otkako se u Hrvatskoj zahuktava gradnja obnovljivih izvora energije (OIE), traju prigovori investitora oko administrativnih procedura i njihova trajanja, a posebno se ističu energetska odobrenja (EO) koja izdaje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, ključnih dokumenata u prvoj fazi razvoja projekata.
Prema podacima koje je objavljeno na internetskim stranicama tog Ministarstva, od 2021. do listopada 2023. godine ukupno je izdano 136 energetskih odobrenja za OIE ukupne snage 2927 megavata. Pritom valja znati da je sredinom siječnja 2022. godine iskaz interesa za izdavanjem tog odobrenja iskazalo čak 216 projekata (ukupne snage 5953 megavata), a još uvijek nisu svi obrađeni. U godinu i pol je Ministarstvo obradilo 191 iskaz interesa i izdalo 70 energetskih odobrenja, dok je 58 podnositelja (ukupne snage 3057 megavata) dobilo obavijest da se za njih neće provesti javni natječaj.
U investitorskim krugovima štoviše kažu ne samo da se ta odobrenja ishođuje sporo i izvan propisanih rokova, nego i da se natječaji ne raspisuju redoslijedom pristizanja „pa je u potpunosti nejasno kojim se kriterijima vodi Ministarstvo gospodarstva pri odlučivanju o njihovoj objavi“, kako su u analizi koju su objavili krajem ožujka konstatirali u HGK.
Redoslijed kao lutrija
Naveli su tu također da je za projekte koji su interes za energetsko odobrenje iskazali u skladu s novom uredbom, koja je donijeta prošle godine, najavljeno provođenje tek triju natječaja (za EO na državnom zemljištu) iako je natječaj zatražilo više od 30 projekata, a nije poznato koliko je Ministarstvo dodijelio odobrenja za projekte s riješenim imovinskopravnim odnosima (bez natječaja) jer o tome na stranici nema obavijesti.
Ukratko, dojam je da je taj redoslijed prava lutrija, a neki, iako samo anonimno, ukazuju da na njega utječu i arbitrarne odluke onih koji su uključeni u proceduru raspisivanja javnog natječaja. Početkom ove godine izazvala je pak veliku pažnju javnosti snimka jednog privatnog druženja u zagrebačkom noćnom klubu Mint, što je zimus objavio 24 sata, gdje su se zajedno našli državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić, još nekoliko zaposlenica tog ministarstva, te predstavnici udruženja OIE Hrvatska, među kojima dvojica predstavnika tvrtki koje investiraju u obnovljive izvore, Tomislav Ćurković (Encro) i Ivan Šimić (Energovizija).
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, koje vodi Aleksandra Jozić-Ileković, o tom je druženju državnog tajnika zaduženog za energetiku otvorilo predmet, ali nije još objavilo ishod – hoće li ili ne pokrenuti postupak o sukobu interesa (odnosno jesu li ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka), a zatražene su o predmetu neke dodatne informacije. Sam državni tajnik je izjavio u medijima da je u klubu boravio privatno, s kolegicama i kolegama s kojima surađuje ili je ranije surađivao u Ministarstvu, a tamo se „usputno susreo i nekoliko osoba koje se bave energetikom u privatnom sektoru. Nije bilo riječi o bilo kakvim temama u vezi s radom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, niti o odlučivanju o bilo kakvim dozvolama“.
Podaci iz Registra
Kako god bilo, pogledali smo što o izdanim energetskim odobrenjima govore podaci upisani u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača, a tiče se onih projekta koji se provode po Zakonu o tržištu električne energije iz 2021. godine. Ograničili smo se na projekte sunčanih elektrana koji su postali jako „in“, s najviše iskaza interesa.
Ugrubo proizlazi da je od početka 2022. godine do ožujka ove godine izdano energetskih odobrenja za različite projekte solarnih elektrana ukupne snage oko 1900 megavata. No, kako je princip takav da developeri za svaki projekt obično osnivaju posebnu tvrtku, u pretrazi je na prvi pogled prilično teško ustanoviti kako je taj iznos raspoređen što se tiče samih vlasnika projekata.
Uz pomoć poznavatelja tržišta obnovljivih izvora, pokazalo se na koncu ipak nešto zanimljivo. Na projekte tvrtki s kojima su bili ili jesu još uvijek povezani Tomislav Ćurković i njegova obitelj, te Ivan Šimić i vlasnici Energovizije, odnosi se značajan dio izdanih energetskih odobrenja u zadnjih godinu i pol, odnosno skoro polovica od ukupne snage projekata sunčanih elektrana.
Kad bismo živjeli u malo strože uređenoj državi, ili kad ne bi postojale primjedbe oko transparentnosti, to bi bila tek obična poslovna informacija o domaćim poduzetnicima koji su se fokusirali na razvoj sunčanih elektrana. No, u ovom slučaju, za državnog tajnika koji se privatno družio s njima i predstavnicima lobističke organizacije koja okuplja ulagače u obnovljive izvore energije, to bi se moglo pokazati problematičnim.
| Svi koraci do izgradnje Energetsko odobrenje omogućuje developerima stjecanje statusa nositelja projekta u zakonskom smislu te upis u Registar obnovljivih izvora energije, a postoji i rok unutar kojeg se projekt mora realizirati. U pravilu se dodjeljuje na javnom natječaju, uz nekoliko iznimaka, primjerice kad je investitor riješio vlasničke odnose na zemljištu na kojem planira graditi proizvodno postrojenje, ili ako je u pitanju agrosolarna elektrana. Njegovo ishođenje je, zapravo, tek prvi formalni korak do realizacije. Kad je projekt u fazi spremnosti za izgradnju on, osim EO, mora imati osigurano priključenje na mrežu, biti ocijenjen prihvatljivim s aspekta utjecaja na okoliš i prihvatljivosti za ekološku mrežu, imati građevinsku dozvolu i riješena imovinsko-pravna poitanja (pravo vlasništva ili korištenja zemljišta). |
