Kreće prvi projekt zadruge ZEZ Sunce – članovi će uložiti u solarnu elektranu od 160 tisuća eura

Aktualno Gordana Grgas 28. velj 2024. 14:00
featured image

28. velj 2024. 14:00

Upravitelj energetske zadruge ZEZ Sunce Mislav Kirac najavljuje da u petak 1. ožujka kreću s prvom kampanjom i to za gradnju solarne elektrane na krovu Gradske tržnice u Križevcima, a do kraja 2026. godine u planu im je da u različitim gradovima podignu sedam elektrana. Do sada je 400 građana pokazalo interes da se učlani i postane investitor preko zadruge

Energetska zadruga ZEZ Sunce u petak otvara svoj prvi poziv za članove koji će uplatom uloga postati investitori u zadružne projekte solarnih elektrana na krovovima, a prvi od njih bit će vrijedan 160 tisuća eura i izgrađen na Gradskoj tržnici u Križevcima.  

Kako za FORBES Hrvatska kaže Mislav Kirac, upravitelj ZEZ Sunce, koja je osnovana prošle godine, do sada je iskaz interesa pokazalo više od 400 građana, čime su iznimno zadovoljni. Prema iznosima koje su građani naveli da su spremni uložiti (minimum je 300 eura, a maksimum je postavljen na 5000 eura), to će biti više nego dovoljno za gradnju prve sunčane elektrane snage 200 kilovata.

“Do kraja 2026. godine namjeravamo realizirati projekte ukupne snage 1500 kilovata, odnosno  imati sedam projekata kao što je ovaj u Križevcima”, kaže nam Kirac. Zasad, međutim, još ne zna gdje će biti idući zadružni projekt te u kojem gradu jer pregovaraju s njih nekoliko. “Nijedan projekt još nije tako blizu realizaciji kao sunčana elektrana na krovu Gradske tržnice u Križevcima, ali nadamo se da će ova kampanja koaj kreće u petak 1. ožujka dati zamah ideji. Želja nam je da ove godine barem ugovorimo još jedan krov na kojem će se graditi”, dodaje.  U Križevcima su putem javnog poziva stekli pravo 25-godišnjeg zakupa krova Gradske tržnice koji je u vlasništvu Komunalnog poduzeća Grada Križevaca.

Prednost lokalnim članovima

Prijave za članstvo obrađivat će se po redoslijedu zaprimanja, a u prvih sedam dana (ili do 50 posto prikupljenih sredstava za prvi projekt) prednost će imati pravne i fizičke osobe s područja Grada Križevaca i okolnih općina Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Gornja Rijeka i Kalnik kako bi se, kažu u zadruzi, što više vrijednosti projekta zadržalo lokalno. Poziv za članove će nakon toga biti otvoren za cijelu Hrvatsku.

Ukratko, preko članskih uloga će svi članovi ZEZ Sunce postati suvlasnici elektrane, a dobivena električna energija će se prodavati na tržištu. Članovi će pak ostvarivati prinose (očekuje se godišnji prinos do 5 posto, a ovisit će o financijskom rezultatu godine), dok će se dio dobiti, kako stoji na internetskoj stranici zadruge, ulagati u društveno korisne projekte. Pritom, svaki član ima jednako pravo glasa u donošenju svih važnih odluka zadruge, napominju, neovisno o visini uloga.  

Dugoročni ciljevi

“Dugoročno nam je cilj da kroz energetsku zajednicu članovima osiguramo korištenje električne energije koju naše solarne elektrane proizvedu, u vlastitom kućanstvu ili poslovnom objektu, ovisno o vrsti člana”, tumači Kirac.

Općenito se smatra da je ulaganje u ZEZ Sunce dugoročno, dakle na 10 i više godina jer je i  ulaganje u solarne projekte dugoročno, a životni vijek solarnih panela veći od 20 godina, objašnjavaju u zadruzi. Ipak, iz zadruge se može izaći ranije i tražiti povrat cjelokupno uplaćenog članskog uloga, ali tek pet godina nakon upisa (a bit će isplaćen u roku od tri godine od zahtjeva).

Iskustva Zelene energetske zadruge

Do sada je druga organizacija, pod nazivom Zelena energetska zadruga (ZEZ), koja je osnovana 2013. godine, radila na poticanju razvoja građanske energije i inicirala prve takve zadružne projekte. Radi se o projektu Križevački sunačani krovovi u sklopu kojeg su 2018. i 2019. godine igrađene dvije sunčane elekrane, na zgradi Razvojnog centra i tehnološkog parka te Gradske knjižnice.

U te je projekte uložilo 90 građana, ukuno se radilo o 50 tisuća eura, a kako nam kaže Kirac, ostvaruju prinos koji za jednu elektranu iznosi tri posto, a za drugu 4,5 posto.  „Ti su projekti bili provedeni na način da su građani dali 10-godišnje zajmove te već niz godina primaju povrat dijela glavnice i kamatu u redovitim anuitetima“, objašnjava.