Mijenja li Microsoft Hrvatska odnos prema hrvatskom tržištu? Nema više ni lokalnog direktora
Čini se da je Microsoft Hrvatska s godinama promijenio nastup na hrvatskom tržištu. Već nekoliko godina ne održavaju se Windaysi, a sad više nema ni lokalnog direktora na čelu kompanije.
U Hrvatskoj javnosti prilično neprimjetno prošla je informacija da je nakon odlaska direktora Microsofta Hrvatska Vedrana Bajera upravljanje Microsoftom u Hrvatskoj iz regije preuzeo Kalin Dimtchev.
Čini se da je taj potez nastavak smanjivanja fokusa kompanije na hrvatsko tržište. Microsoft Hrvatska osnovan je krajem 1996. godine, a prvi direktor bio je Goran Radman. Sve do 2017. godine i kraja mandata Ivana Vidakovića, direktori kompanije često su se obraćali javnosti, medijima i klijentima. U takav pristup uklapalo se i održavanje WinDaysa – tada najveće poslovno-tehnološke konferencije u državi. Na nju su dolazili i najviši predstavnici vlasti poput premijerke Jadranke Kosor, predsjednika Ive Josipovića i potpredsjednika Vlade Radimira Čačića.
Konferencije u Sloveniji i BiH nisu ugašene
Nakon Vidakovića, direktorska funkcija kao da polako gubi na važnosti, a organizaciju WinDaysa Microsoft je prepustio agenciji MPG. Nije jasno koliko je Covid epidemija tome pridonijela, no i nakon nje se WinDaysi više nisu održavali.
Za razliku od njih, slovenska verzija WinDaysa koja se zove NT konferenca, održava se i dalje. Slično vrijedi i za NetWork BiH koji se i dalje održava u Bosni i Hercegovini. Doduše, Microsoft je organizaciju te dvije konferencije prepustio drugima.
Na Forbesov upit o zamjeni za Bajera, iz Microsofta odgovaraju kako će poslovanjem u ovoj regiji nastaviti upravljati direktor za Microsoft Adriatic Kalin Dimtchev. Naša regija dio je Microsoft Jugoistočne Europe koju vodi Kristina Tikhonova.
Nakon brisanja Bajera iz sudskog registra 13. kolovoza, u njemu su kao direktori navedeni samo Keith Ranger Dolliver i Benjamin Owen Orndorff.
Iz Microsofta dodaju kako će nastaviti surađivati s korisnicima, partnerima, vladama i lokalnim dionicima kako bi podržali njihove ciljeve digitalne transformacije te omogućili široku primjenu umjetne inteligencije. Time žele potaknuti stvarne poslovne i gospodarske pomake u zemljama u kojima posluju.
