Milanović u Orbanovom stilu napao trgovine i banke: Imamo komentar dvojice stručnjaka iz branše
Milanovićeve izjave vrlo su slične politici koji provodi mađarski premijer Viktor Orban, koji je uveo niz mjera, koje su doživljene kao udar na poslovanje trgovačkih lanaca. Na primjer, uveden je porez od 4,5 posto na prihode – ne na zaradu – trgovačkih lanaca, zbog čega su neki od njih završili u gubicima. Njegov istup su za FORBES Hrvatska komentirali Slobodan Školnik i Denis Ćupić
Predsjednik Milanović danas je na službenom Facebook profilu oštro napao trgovačke lance i banke. U objavljenom videu Milanović konstatira da “u Hrvatskoj imamo inflaciju pohlepe”. Rekao je i da je to strateški problem kojem se vlast u Hrvatskoj mora posvetiti.
“Plenković nije učinio ništa da tome stane na kraj, jer da bi tome stali na kraj treba se malo zamjeriti stranim trgovačkim lancima i bankama, ne puno – malo. Ali kao što bespogovorno klima glavom u Briselu tako klima glavom pred bankama. Tome se mora stati na kraj, država ima instrumente kojima može obuzdati inflaciju pohlepe i financijsko haračenje hrvatskih ljudi. Ako to ne napravimo, bojim se i zamisliti kako bi Hrvatska izgledala nakon 12 godina vlasti Plenkovića i HDZ-a”, rekao je Milanović.
Školnik: Političarima ne treba vjerovati da zaista misle to što govore
Za komentar Milanovićevih izjava zamolili smo Slobodana Školnika, koji ima više desetljeća iskustva u trgovini, te je sada na poziciji direktora neprehrambenog trgovačkog lanca.
Školnik za početak šaljivo kaže, da se ne može uvijek vjerovati političarima, da zaista misle to što govore.
“Treba se podsjetiti da smo dio zajedničkog tržišta Europske unije i da su svi trgovački lanci zapravo – domaći. Kao što hrvatski poduzetnici mogu slobodno poslovati u, na primjer, Berlinu, tako i poduzetnici iz drugih zemalja članica mogu slobodno raditi u Hrvatskoj. Strani lanci su oni iz SAD-a ili Kine, a ne i oni iz Europske unije”, rekao je Školnik.
Milanovićeve izjave vrlo su slične politici koji provodi mađarski premijer Viktor Orban, koji je uveo niz mjera, koje su doživljene kao udar na poslovanje trgovačkih lanaca. Na primjer, uveden je porez od 4,5 posto na prihode – ne na zaradu – trgovačkih lanaca, zbog čega su neki od njih završili u gubicima.
Sredinom ovog mjeseca, kako je objavio Financial Times, tužio je Mađarsku Europskoj uniji jer mjere “nisu kompatibilne s pravom EU-a jer krše slobodno kretanje roba, slobodu poslovnog nastana te povelju o temeljnim pravima”. Spar, koji je u Mađarskoj drugi najveći trgovački lanac, prošlu godinu završio je s gubitkom od oko 50 milijuna eura.
Čupić: Trgovački lanci nisu uzrok rasta cijena
Denis Čupić, predsjednik Udruge trgovine i logistike, kaže da su Milanovićeve izjave u jednom dijelu populističke.
“Zaboravljamo da je Vlada uvela porez na ekstra profit i ograničenja cijena. No, trgovački lanci nisu uzrok rasta cijena, nego je na inflaciju utjecao cijeli niz drugih faktora. Ne treba zaboraviti da trgovački lanci također kupuju robu kojoj je cijena porasla i to se u konačnici onda prelije na krajnje kupce”, pojašnjava Čupić.
I zaista, krajem 2022. godine stupio je na snagu Zakon o dodatnom porezu na dobit kojim su kažnjene kompanije kojima je dobit te godine bila 20 posto veća od četverogodišnjeg prosjeka. Porez se odnosio na kompanije s prihodom većim od 300 milijuna kuna, a porez na razliku dobiti iznad prosjeka iznosio je 33 posto.
