Slovenski građevinari zbog novog zakona prijete seljenjem u druge zemlje. Spominje se i Hrvatska

Aktualno Marko Repecki 27. velj 2024. 13:39
featured image

27. velj 2024. 13:39

Prema riječima Mitje Gorenščeka direktora za socijalni dijalog u Gospodarskoj zbornici Slovenije, poduzeća se uglavnom odlučuju za preseljenje u Hrvatsku, Austriju, Njemačku i Slovačku.

Od ukupno 4500 slovenskih poduzeća koja šalju radnike u inozemstvo, njih 62 posto najavilo je da su se spremni preselili u inozemstvo zbog novog tretmana socijalnih doprinosa za radnike izaslane u inozemstvo, pokazala je anketa Gospodarske zbornice Slovenije, piše Forbes Slovenija.

Naime, Zakonom o prekograničnom pružanju usluga koji je donesen u ožujku prošle godine, sukladno europskim propisima, 1. siječnja ove godine izbrisana je odredba Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju prema kojoj su poslodavci mogli plaćati mirovinske doprinose za radnike upućene na rad u inozemstvo iz bruto plaće koju bi ti radnici za isti rad dobivali u Sloveniji, piše STA.

Sada mirovinske doprinose moraju obračunavati i plaćati prema njihovoj stvarnoj plaći, što znači veću mirovinu u Sloveniji, ali i veći trošak za poslodavce.

Slovenskim poslodavcima trošak raste za 680 eura po radniku

Gospodarska zbornica Slovenije (GZS) upozoravala je da će slovenska poduzeća time doći u lošiju poziciju u odnosu na poduzeća u npr. u Austriji, Italiji i Njemačkoj, gdje postoje određene olakšice za izaslane radnike, kao i u Hrvatskoj, gdje još nisu u potpunosti implementirani europske direktive, a razmatra se i uvođenje određenih olakšica.

Slovenski poslodavci izračunali su da će im ova izmjena zakona povećati troškove za otprilike 680 eura po radniku mjesečno, zbog čega mnogi od njih razmišljaju o preseljenju poduzeća u neku drugu zemlju.

Uglavnom se radi o poduzećima koja pružaju građevinske usluge, montažne usluge i usluge prijevoza. Takvim poduzećima u osnovi je svejedno odakle šalju radnike.

Prema riječima Mitje Gorenščeka direktora za socijalni dijalog u GZS-u, poduzeća se uglavnom odlučuju za preseljenje u Hrvatsku, Austriju, Njemačku i Slovačku.

U Sudskom registru ne vidi se navala Slovenaca

Kako bismo provjerili je li zaista došlo do značajnijeg rasta broja poduzeća u Hrvatskoj, čiji su osnivači slovenski državljani, obratili smo se Ministartsvu pravosuđa, odnosno Sudskom registru, koji vodi podatke o svim poduzećima registriranim u Hrvatskoj.

Prema njihovim podacima, početkom prosinca prošle godine u Hrvatskoj je bilo registrirano oko 6800 poduzeća čiji barem jedan član ima osobni dokument izdan u Sloveniji. Radi se o porastu na godišnjoj razini od oko 400 novih poduzeća.

No, ako se uzme u obzir da je i u 2022. godini zabilježen sličan rast, ne bi se moglo reći da je, zbog ovog zakona, barem za sada, došlo do ubrzanja dinamike osnivanja “slovenskih” poduzeća u Hrvatskoj.