Što znamo o poslovima poduzetnika Milenka Bašića kojeg je fotograf uhvatio na piću s Josipom Rimac

Bosanskohercegovački poduzetnik Milenko Bašić vlasnik je Lager grupe koja prodaje i servisira građevinske strojeve i posluje po cijeloj regiji, a u Hrvatskoj su mu tvrtke Lager Bašić i C.E.M.P. u 2022. godini imale prihod od ukupno 66 milijuna eura. Lani je ušao i na listu tvrtki koje će iz Modernizacijskog fonda dobiti potporu za gradnju solarne elektrane, gdje računa na skoro 140 tisuća eura. U međuvremenu, uložio je u narodne trezorce

Čime se sve bavi Milenko Bašić, čovjek koji je u Hrvatskoj najpoznatiji po optužnici u slučaju Vjetroelektrana i navodnom podmićivanju Josipe Pleslić ex Rimac, a s kojom je ovih dana snimljen na piću u jednom zagrebačkom trgovačkom centru?       

Vjetroelektrana Krš-Pađene kod Knina svakako prva pada na pamet, ali ta velika investicija od 240 milijuna eura i korupcijska afera koja čeka pravosudni rasplet, tek su dio njegova poduzetničkog repertoara koji je prije 30-ak godina počeo slagati u BiH.

U Hrvatskoj, osim preko C.E.M.P.-a, tvrtke koja upravlja s golemom VE Krš-Pađene, ima još nekoliko kompanija, ali jedina zapravo aktivna je Lager Bašić iz Donjeg Stupnika pored Zagreba.

Sunčana elektrana u Donjem Stupniku

Među zanimljivosti o njegovim drugim aktivnostima svakako spada i to da je nedavno investirao u jednogodišnje hrvatske državne trezorske zapise (8,5 milijuna eura), a također i da je u studenom prošle godine Lager Bašić dospio na listu prihvatljivih projekata za financiranje iz  Modernizacijskog fonda (instrument financiranja Europske unije za ulaganja u skladu s klimatskim i energetskim ciljevima do 2030. godine). U Donjem Stupniku, naime, za vlastite potrebe tvrtka gradi sunčanu elektranu vrijednu 238,6 tisuća eura, od čega iz Modernizacijskog fonda stiže 138,2 tisuće eura.    

Strojevi, ugljen, kamen…

Milenko Bašić je vlasnik bosanskohercegovačke Lager grupe iz Posušja koja prodaje i servisira građevinske strojeve i rudarsku opremu, a u Ljubuškom u tvornici International proizvodi prikolice. Također, kod Sanskog Mosta ima koncesiju za eksploataciju ugljena u rudniku Kamengrad (2017. godine je potpisao i sporazum o razumijevanju s China Energy Group o investiciji od 500 milijuna eura u gradnju termoelektrane u BiH, ali to nije realizirano), a kod Posušja za eksploataciju kamena.    

Prema dostupnim podacima, u 2022. godini je Lager u Federaciji BiH bio treća kompanija po ostvarenoj dobiti koja je iznosila 64,9 milijuna konvertibilnih maraka, odnosno 33 milijuna eura, uz prihod od 215 milijuna konvertibilnih maraka, odnosno 110  milijuna eura.

U intervjuu koji je u lipnju 2020. godine dao Večernjem listu, rekao je da je njegova kompanija „izrasla u jednu od najvećih u Europi u svojoj branši“, a u biznis je ušao prodajom rezervnih dijelova i viličara da bi „kroz godine ulaganja i rada stvorio tvrtku koja zastupa najveće svjetske korporacije“. Jedna od njih je HD Hyundai, a njihove strojeve prodaje u cijeloj regiji.

“Tajkun, biznismen, optuženik”

Objavivši u listopadu prošle godine Bašićev poslovni portret, portal Hercegovina.info ga je opisala kao tajkuna, biznismena i optuženika, uz napomenu da je „prijatelj s brojnim utjecajnim političarima“. Sarajevski Centar za istraživačko novinarstvo je pak 2021. godine objavio tekst o Lagerovim koncesijama gdje se kaže da ih je tvrtka dobila „pogodovanjem vlasti“, a koncesijske naknade tada nije plaćala redovno.

U Hrvatskoj Lager Bašić posluje solidno, prema podacima za 2022. godinu, što znači da je tvrtka  imala prihod od 22,55 milijuna eura i dobit od 631 tisuću eura. C.E.M.P. je pak, zahvaljujući proizvodnji električne energije, imao te godine prihod od 43,42 milijuna eura i dobit od 11,45 milijuna eura. Podaci za prošlu godinu još nisu objavljeni. Inače, za vjetroelektranu je potpisan 14-godišnji ugovor s HROTE-om o otkupu električne energije, pa na tome Bašić ipak nije uspio zaraditi kao, primjerice Kinezi, vlasnici VE Senj, koji električnu energiju prodaju na tržištu i mogli su zadovoljno trljati ruke kad je 2022. godine, nakon izbijanja rata u Ukrajini, cijena struje odletjela u nebo.    

Nerealizirani projekti

U Hrvatskoj su Bašićevi planovi u energetici širi od VE Krš-Pađene snage 142 megavata koju je počeo graditi 2018. godine i pustio u pogon 2020. godine (u nju je uložio, prema objavama u medijima, svojih 900 milijuna kuna, dok je za završetak ishodio kredit HBOR-a, što je također obuhvaćeno optužnicom). Naime, kad je 2012. godine  preuzeo C.E.M.P. od austrijskih vlasnika, Krš-Pađene je bio jedan od četiri „aktivna projekta“ obnovljivih izvora energije u vlasništvu te kompanije. Tako je Milenko Bašić u međuvremenu, uz Krš-Pađene, pokrenuo na području Knina i razvoj VE Žujino polje snage 80 megavata. USKOK je pak posumnjao, prema objavama u medijima, da je i oko VE Žujino polje bilo pogodovanja u kojima je posredovala Josipa Rimac. Preostala dva nerealizirana projekta su vjetroelektrane Vučje polje kod Peruče i Ravno na Dinari.