Usprkos rastu cijena, hrvatski građani ne prestaju trošiti
Iza nas je dvogodišnje razdoblje visokog rasta cijena. Inflacija je pretprošle godine iznosila preko 10 posto, a dio proizvoda poput hrane i pića porastao je i znatno više. No, snažan rast cijena nije potrošače odvratio od kupnje.
Gužve koje se mogu primijetiti u trgovinama, pogotovo pred neradnu nedjelju, koje podsjećaju na nekadašnje predblagdanske gužve, nisu samo subjektivan dojam, što pokazuje i statistika.
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju snažan realni rast trgovine na malo u prosincu prošle godine, od čak 9,1 posto godišnje, dok je mjesec ranije on iznosio više od 7 posto. Radi se o realnom prometu iz kojeg je isključen efekt inflacije.
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, u svojoj redovnoj tejdnoj analizi, ovakva kretanja tumači dobrom situacijom na tržištu rada.
“U pozadini je naravno snažno tržište rada gdje samo u zadnjem kvartalu svjedočimo snažnom ubrzanju realnog rasta plaća iznad 12 posto, još snažnijem rastu ukupnih primanja na krilima neoporezivih davanja uz solidan rast zaposlenosti blizu 3 posto godišnje”, piše Stojić.
Smatra da će dobra situacija na tržištu rada uz ovaj “potrošački boom” koji će se prema njegovom mišljenju još neko vrijeme nastaviti, doprinijeti ubrzanju rasta BDP-a, za koji očekuje da će na razini godine iznositi 2,6 posto.
Usporedni pdoaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska u procincu bila zemlja EU s najvećim rastom prometa u maloprodaji. Dok je u Hrvatskoj rast iznosio oko 9 posto, na razini eurozone zabilježen je pad od 0,8 posto, a u cijeloj EU pad je iznosio 0,7 posto.
Najveći pad prometa imala je susjedna Slovenija, gdje je on iznosio -15 posto. Iza nje su Estonija s padom maloprodaj eod 4,2 posto i Slovačka s padom od 3,8 posto. S druge strane, najveći rast prometa nakon Hrvatske imali su Cipar i Španjolska gdje je porast iznosio 3,8 odnosno 3,4 posto.
