Bankari očekuju pad kamatnih stopa
Sada vrlo vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa, smatraju analitičari HUB-a, pa se nameće pitanje hoće li spor kamatni prijenos značiti inerciju kamatnih stopa u Hrvatskoj jednom kada ESB započne smanjivati kamatne stope?
Hrvatska udruga banaka (HUB) objavila je danas analizu koja prikazuje dva ekonomska scenarija u europodručju za 2024. godinu i početak 2025. U prvom scenariju “prolaska kroz ušicu igle”, gospodarstvo europodručja će se polako odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko inflacijskog cilja od 2 posto.
“To bi približno do kraja 2024. moglo dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0,5 postotnih bodova, što znači njihov pad s 4,0 posto na 3,5 posto. Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke (ESB) past će za 35 baznih bodova više zbog primjene novog operativnog okvira za vođenje monetarne politike od rujna 2024. U tom scenariju zasad se neće otvarati pitanja odgovornosti ESB-a zbog pretjerano restriktivne monetarne politike u prethodnom ciklusu povećanja kamatnih stopa”, prognoziraju analitičari HUB-a.
U slučaju da se gospodarstvo zaljulja prema recesiji, pritisak na smanjenje kamata bit će izraženiji
Drugi scenarij predviđa nastavak “ljuljanja” gospodarstva europodručja, posebno Njemačke, na rubu recesije. Očekuje se da će, u tom scenariju, ESB konstantno revidirati svoje inflacijske prognoze prema dolje, a pritisak na smanjenje kamatnih stopa bit će izraženiji.
“U tom slučaju, smanjenje kamatne stope na prekonoćne depozite do 3 posto oko kraja ove godine neće predstavljati iznenađenje. Otvorit će se i pitanje odgovornosti ESB-a zbog pretjerano restriktivne monetarne politike u drugoj polovini 2022. i 2023., što će vjerojatno uključiti i raspravu o tome je li tehnika ciljanja inflacije od 2 posto u srednjem roku najbolje rješenje. U širem političkom smislu, s vremenom bi se moglo otvoriti i pitanje kopiranja FED-ova dualnog mandata europodručju s ciljem istovremenog postizanja niske inflacije i pune zaposlenosti”, smatraju analitičari HUB-a.
Dualni mandat ESB-a, kako se navodi u analizi, mogao bi doprinijeti ujednačavanju mehanizma monetarne transmisije. “Prethodni ciklus rasta kamatnih stopa potvrdio je koliko je transmisijski mehanizam fragmentiran duž nacionalnih granica. To se u protekle dvije godine najbržega rasta temeljnih kamatnih stopa u povijesti europodručja vidjelo kroz veoma različite nacionalne brzine prijenosa promjena kamatnih stopa na depozite i kredite. Nasuprot tome, prijenos na obvezničke prinose bio je ujednačen zbog većeg stupnja tržišne integracije i uloge državnih obveznica u monetarnim operacijama Eurosustava, stoji u analizi.
Što se tiče Hrvatske, ona je imala jedan od najnižih koeficijenata prijenosa u europodručju za gotovo sve vrste kamatnih stopa, osim za prinose državnih obveznica. “Ova je pojava prvi puta prikazana u HUB-ovoj analizi iz travnja 2023., a sada je potvrđena analizom kamatnih stopa do početka 2024. kada su kamatne stope tržišta depozita i kredita već pokazale tendenciju stabilizacije na kraju ciklusa rasta”,podsjećaju.
U Hrvatskoj vlada snažna potražnja za kreditima
Sada vrlo vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa, smatraju analitičari HUB-a, te se nameće pitanje hoće li spor kamatni prijenos značiti inerciju kamatnih stopa u Hrvatskoj jednom kada ESB započne smanjivati kamatne stope?
“Nema razloga za očekivanje da bi se brzina kamatnog prijenosa mogla odjednom promijeniti. Odgovor je stoga vjerojatno potvrdan; spor prijenos će se nastaviti. Tome može pogodovati i snažna potražnja za kreditima u Hrvatskoj, koja je povezana sa znatno bržim gospodarskim rastom nego u europodručju koji će se po svemu sudeći nastaviti”, zaključuju u HUB-u.
