Financijski stručnjak o tome zašto je splasnuo interes građana za narodne obveznice

Trenutno tržišno okruženje u svijetu je tzv. inverzna krivulja prinosa, što znači da je za duža dospijeća vrijednosnih papira niža kamata nego za kraća. To nije intuitivno, pa je možda i stoga interes ulagača manji, komentira za FORBES Hrvatska Hrvoje Fajdetić, financijski stručnjak, to što je trogodišnju narodnu obveznicu upisalo tek 6700 građana. Lani je u dvogodišnje izdanje obveznice uložilo njih 45 tisuća

Trogodišnju državnu obveznicu je upisalo 6700 građana u vrijednosti 165 milijuna eura, a u srijedu će u drugom krugu obveznice moći upisati institucionalni investitori, nakon čega će biti definirani konačni uvjeti izdanja, pa tako i konačan prinos, objavio je u utorak ministra financija Marko Primorac.

Minimalni ulog je bio za građane 500 eura, minimalna kamatna stopa 3,1 posto, a država tim izdanjem ukupno planira prikupiti 750 milijuna eura.

Evidentno je interes građana za tu narodnu obveznicu manji nego za ranija izdanja trezorskih zapisa i dvogodišnje obveznice (oko 45 tisuća građana je u dvogodišnju obveznicu uložilo 1,34 milijarde eura u veljači prošle godine). U nešto više od godinu dana ovo je bilo peto izdanje državnih vrijednosnih papira koje su mogli kupiti građani.  

Krivulja prinosa se razvija na “školski način”

Ipak, iskusni financijski stručnjak Hrvoje Fajdetić ocjenjuje izdanje trogodišnje obveznice kao “još jedan odličan posao Ministarstva financija i Fine”.

Smatra da Primorac “na školski način razvija krivulju prinosa obveznica, krenuo je od kraćih dospijeća prema dužim”. Prinos je tržišni, napominje, što otklanja “moguće primjedbe da izlazi u susret imućnijim građanima”. Fajdetić kaže da slične prinose oni mogu ostvariti i na izdanjima ostalih zemalja EU-a, kao što su Njemačka, Francuska i druge.

“Trenutno tržišno okruženje u svijetu je tzv. inverzna krivulja prinosa, što znači da je za duža dospijeća niža kamata nego za kraća. To nije intuitivno, pa je možda i stoga interes ulagača manji”, komentira očekivani prinos.

I neke banke popravile ponudu za štednju

Manji interes objašnjava i time da su prethodna izdanja djelomično apsorbirala “štednju educiranih štediša”. Dodaje da su i neke banke su ponudile “atraktivne kamatne stope na štednju, no treba podsjetiti da se na kamate u bankama i dividende plaća porez na dohodak od 12 posto, pa je i s tog stanovišta prinos obveznice konkurentan”. 

Napominje pak da bi krajnji rok za upis državnih vrijednosnih papira trebalo ubuduće produžiti na utorak “jer je moguće da su građani zabrinuti hoće li uplate kroz vikend dospjeti na vrijeme”. 

Podsjetimo, bit će izdana i desetogodišnja obveznica, ali u njoj će isključivo sudjelovati institucionalni investitori.