Starta AI projekt koji bi mogao povećati aktivnost na Zagrebačkoj burzi
Zagrebačka burza pokrenula je sa svojim partnerima projekt temeljen na umjetnoj inteligenciji koji će automatski vrednovati tvrtke koje kotiraju na burzi. To će investitorima značajno olakšati da dođu do podataka na osnovu kojih će donositi bolje investicijske odluke.
Projekt Artificial Intelligence Research (AIR) čiji je cilj ponuditi automatsko vrednovanje tvrtki temeljeno na umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju predstavljen je u srijedu u Zagrebačkoj burzi.
Ukratko, prva faza projekta vrijedna 150.000 eura bavit će automatiziranim pretraživanjem javno dostupnih podataka tvrtki koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi te njihovog analiziranja korištenjem odgovarajuće metodologije. Na taj način može se doći do jeftine i dobre baze za donošenje odluka koja bi trebala pomoći velikom broju malih i velikih investitora da lakše donose odluke o trgovanju dionicama. Štoviše, ljudi okupljeni oko projekta nadaju se kako će to rezultirati povećanjem prometa na Zagrebačkoj burzi. Naime, hrvatska javnost prilično je sklona konzervativnim oblicima štednje i nisu svjesni investicijskih mogućnosti, iako na tržištu postoji niz razvijenih financijskih usluga. Postanu li podaci dostupniji, a tema potakne više priče o dionicama u javnosti, broj ulagača i promet dionicama mogli bi se povećati.
O ovom projektu su na predstavljanju pričali predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić, Kristijan Cinotti i Andrija Garofulić iz međunarodne financijske korporacije Mazars, članica Uprave zagrebačke IT tvrtke Poslovna inteligencija Slađana Krpić, predsjednik Uprave investicijske kuće Intercapital Ivan Kurtović i Attila Tóth direktor tima za razvoj kapitala i financijskog tržišta u Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD).
Umjetna inteligencija analizirat će i članke u medijima
AIR sa sobom donosi i niz izazova. Jedan od njih je izbor podataka koji će se prikupljati i analizirati. Krpić je za Forbes Hrvatska pojasnila je kako će u početku izabrati najpopularnije dionice koje već imaju analitička izvješća, kako bi se automatizirane analize mogle usporediti s njima i potvrditi da sustav dobro funkcionira. Kaže i kako će analiza podataka s burze iz prve faze projekta biti daleko jednostavniji zadatak od primjerice analiza informacija iz medija i nekih drugih izvora u kasnijim fazama projekta. Poprilično težak zadatak za umjetnu inteligenciju bit će prepoznavanje izvora informacija, njihove točnosti i relevantnosti.
Cinotti kao jedan od izazova procjene vrijednosti neke tvrtke navodi i benchmark, odnosno usporedbu s drugim kompanijama. On posebno dolazi do izražaja kad se radi o holdinzima koji se bave nizom djelatnosti zbog čega ih je još teže usporediti.
Gažić je pojasnila kako je Zagrebačka burza inicirala ovaj projekt jer razumiju izazove istraživanja. S njom se slaže i Tóth: „Nema istraživanja za puno kompanija i to je barijera. U srednjoj Europi postoji dobra pokrivenost istraživanja samo za blue chip dionice.“ On pojašnjava i kako procjena vrijednosti kompanije nije najvažnija prednost istraživanja o tvrtkama, nego njihova vidljivost zahvaljujući takvim podacima.
Sustav će u fokus dovesti i kompanije koje inače nisu dostupne investitorima
Zagrebačka burza očekuje kako će ovaj projekt dati bolje razumijevanje investitora o kompanijama, koji će shvatiti da burza ne daje prognozu cijene, nego pogled na to kakve će poslovne rezultate ostvariti kompanije. Sustav će u fokus dovesti i kompanije koje inače nisu dostupne investitorima, a same kompanije shvatit će što pokreće njihovu vrijednost.
AIR će u prvoj fazi analizirati samo podatke tvrtki koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi, a nakon toga planiraju se proširiti na regiju. S obzirom da je Europska unija uvela pravilo kako sve tvrtke koje kotiraju na burzama moraju prijavljivati podatke u anonimnom formatu, prikupljanje podataka o europskim dioničkim društvama ne bi im trebalo stvarati problem. To projektu daje potencijal daljnjeg širenja u kasnijim fazama.
Intercapital nema aktivnu ulogu u projektu, ali je vjerojatno brokerska kuća u regiji koja je najbolje shvatila nužnost korištenja tehnologije. Kurtović kaže kako su oni svjesni da je prije 20 godina za privlačenje klijenata bilo najvažnije imati urede, dok sad sve ide u smjeru mobilnosti.
„Fintechi su super user friendly, svi koriste mobitele“ – kaže Kurtović i dodaje da znaju kako se navike potrošača mijenjaju te da ih oni moraju pratiti. Iz tog razloga 2021. godine su pokrenuli aplikaciju Gemius namijenjenu ulaganjima. Iz nje još puno uče i unaprijeđuju je kako bi zadržali prednost nad konkurencijom.
AIR Projekt financirao je EBRD uz podršku Taiwan Business EBRD Technical Cooperation fund. Vlasnik projekta u prvoj fazi je Zagrebačka burza, dok će se kasnije odrediti modalitet suradnje s Mazarsom i Poslovnom inteligencijom. Sustav je zamišljen kao Solution as a Service, što znači da će korisnici plaćati mjesečni iznos kako bi imali pristup podacima o tvrtkama. U ovom trenutku još nije poznato koliko će takva usluga koštati.
