Što Trumpov povratak u Bijelu kuću znači za kamate u eurozoni
Uvođenje novih trgovinskih carina, smanjenje poreza i snažniji dolar utjecat će na inflaciju i kamatne stope. Dok se očekuje da će Fed zadržati ili čak pooštriti kamatne stope, Europska središnja banka (ECB) vjerojatno će ih nastaviti snižavati jer je rast u europodručju i dalje slab.
Donald Trump u ponedjeljak će prisegnuti kao 47. predsjednik SAD-a, čime započinje njegov drugi mandat za koji se smatra da će uvelike preoblikovati gospodarsku politiku kako u Sjedinjenim Državama, tako i na međunarodnoj razini.
Trumpov program, koji se temelji na sveobuhvatnim carinama na uvoz, poreznim olakšicama za korporacije, restrikcijama u imigraciji te većem pritisku na NATO saveznike, mogao bi imati dalekosežne posljedice na rast, inflaciju i kamatne stope – ne samo u SAD-u nego diljem svijeta.
Trumpove politike mogle bi izravno utjecati na monetarne odluke Europske središnje banke u idućim mjesecima, ubrzavajući daljnja smanjenja kamatnih stopa i utječući na tečajne odnose.
Hoće li ECB nastaviti snižavati kamatne stope?
Ekonomisti predviđaju da će se razlika između monetarnih politika u SAD-u i europodručju dodatno produbiti. Dok će Federalne rezerve (Fed) vjerojatno zadržati kamatne stope na postojećoj razini ili ih čak povećati kako bi obuzdale inflacijske pritiske, ECB se očekuje da nastavi snižavati stope, piše Euronews.
Prema riječima Helene Baudchon, više ekonomistice u BNP Paribasu, SAD će se suočiti s inflacijskim učincima „Trumponomike“, odnosno kombinacijom trgovinskog protekcionizma i ekspanzivne fiskalne politike koja bi mogla zadržati cjenovne pritiske na visokoj razini te prisiliti Fed da i dalje održava kamatne stope ili ih čak podiže.
Za europodručje, Baudchon predviđa drugačiji razvoj: “Očekivano jačanje rasta ostat će ograničeno i sputano, ali će se povratak inflacije na ciljanu razinu od 2% osigurati, što će ECB-u omogućiti daljnje smanjenje kamatnih stopa.”
U Bank of America, ekonomist Ruben Segura-Cayuela upozorava kako bi carina od 10% na uvoz iz Europske unije mogla negativno utjecati na gospodarsku aktivnost i smanjiti BDP europodručja za “0,4–0,5 postotnih bodova”.
Dodaje i da bi, ako se neizvjesnost i carinski šokovi ostvare, ECB mogao biti prisiljen smanjiti kamatne stope “za više od 25 baznih bodova” te dodatno spustiti ciljanu stopu ispod 1,5%.
Kako će carine utjecati na inflaciju i euro?
Daljnji smjer kamatnih stopa ECB-a ovisit će o tome kako će se Trumpove politike razvijati i kakav će učinak imati na europsko gospodarstvo.
Iz CaixaBanke napominju da se ECB oslanja na “strategiju usmjerenu na ekonomske pokazatelje”, ali ističu da će njegove odluke vjerojatno biti oblikovane očekivanjima vezanim uz američku gospodarsku politiku.
Trumpove predložene carine – od 10–20% na sav uvoz i do 60% na kineske proizvode – mnogi vide kao inflatorne.
“Provođenje sveobuhvatnih carina izazvat će inflacijski pritisak u SAD-u”, kaže Rogier Quaedvlieg, ekonomist u ABN Amrou, napominjući da to proturječi Trumpovim predizbornim obećanjima o smanjenju inflacije.
Dominic Wilson, ekonomist u Goldman Sachsu, upozorava na dodatne rizike za europodručje, jer je ono “posebno ranjivo” na neizvjesnost vezanu uz nove trgovinske restrikcije.
“Teško je zamisliti koordiniranu fiskalnu reakciju na već ionako slabu cikličku poziciju, posebno s obzirom na političku neizvjesnost u Njemačkoj i Francuskoj”, kaže Wilson. Zbog toga i dalje smatra da je vjerojatniji daljnji pad kamatnih stopa ECB-a.
Drugi izgledni ishod Trumpovih politika jest jačanje dolara, što bi moglo pritisnuti euro. Analitičar deviznih tržišta u Goldman Sachsu, Kamakshya Trivedi, navodi: “Očekujemo da će dolar ojačati za otprilike 5% u idućih godinu dana zbog uvođenja novih carina i kontinuiranog boljeg američkog gospodarskog učinka. Sada prognoziramo da će se tečaj EUR/USD spustiti ispod pariteta.”
“Carine će doći u nezgodno vrijeme”
Quaedvlieg iz ABN Amra upozorava da bi carine mogle imati suprotan učinak te pogoditi gospodarstvo SAD-a u posebno nezgodnom trenutku.
“Carine će vjerojatno doći u osobito nezgodno vrijeme”, kaže on, ističući da je inflacija i dalje iznad cilja te da su se znakovi dezinflacije zaustavili.
Prema riječima stručnjaka, to bi moglo prisiliti Fed da dulje zadrži više kamatne stope, što bi otežalo Trumpov cilj snažnijeg gospodarskog rasta. “Ove će carine narušiti globalnu trgovinu te ugroziti oporavak europodručja i Kine.”
Naglašava kako bi veće carine vjerojatno iskrivile globalne trgovinske tokove, stvarajući izazove ne samo za SAD, nego i za europodručje i Kinu.
Helene Baudchon iz BNP Paribasa ističe da bi 2025. mogla smanjiti razliku između stopa rasta SAD-a i europodručja, s obzirom na to da se obje ekonomije suočavaju s izazovima povezanim s trgovinom.
Ipak, smatra da će se inflatorni trendovi kretati u različitim smjerovima, dovodeći do “razdvajanja monetarnih politika”.
