Vujčić u Bugarskoj: Prijelaz s kune na euro nije rezultirao značajnijim skokom cijena
Guverner HNB-a Boris Vujčić posjetio je Bugarsku – državu koja bi trebala ispuniti kriterije za pridruživanje eurozoni do 2025. godine. Uvjeravao ih je kako u Hrvatskoj nije bilo značajnijeg skoka cijena zbog prelaska na euro.
Prelazak s kune na euro nije rezultirao značajnijim skokom cijena. Tvrdnja je to koju je u Bugarskoj izrekao Guverner Hrvatske Narodne Banke (HNB) Boris Vujčić. On je u toj državi boravio na poziv tamošnjeg saborskog odbora za Eurozonu i Schengenske afere.
U Bugarskoj je službena valuta lev. Ta država nada se kako će do 2025. godine ispuniti kriterije za prelazak na euro.
Elaborirao je kako je promjena valute u Hrvatskoj rezultirala samo marginalnim povećanjem od samo 0,2 postotna boda, prvenstveno u uslužnom sektoru. Istaknuo je kako su cijene u državama u kojima je usvojen uglavnom povećane 0,2 do 0,4 postotna boda.
Vujčić: Inflacija je bila veća prije uvođenja eura
Članak na Novinite.com navodi kako je rast cijena zbog prelaska na euro bio zanemariv, zahvaljujući strogom nadzoru i kaznama koje su nametnute za sva špekulativna poskupljenja od strane velikih trgovaca. Blagi uzlazni trend zabilježen je samo kod određenih usluga poput kafića i frizera. Ukupni životni standard pokazao je poboljšanje od uvođenja eura, a prihodi nadmašili inflaciju.
Vujčić i u svojim hrvatskim medijskim istupima tvrdi kako je prelazak na euro imao tek blagi utjecaj na cijene. Štoviše, u intervjuu na HNB-ovim stranicama krajem prošle godine rekao je kako je inflacija bila viša prije uvođenja eura, nego nakon toga. U intervjuu je rekao i da su građani prepoznali praktički zanemariv doprinos eura inflaciji pa u 2023. godini nije zamijećen dodatni porast percipirane inflacije.
Prosječnim građanima je teško prepoznati što su stvarni uzroci inflacije, no vjerojatno se ne bi složili s dijelom izjava. Mediji su često pisali i o velikom porastu pojedinih cijena. Članak Jutarnjeg lista iz sredine prošle godine samo je jedan od njih. U njemu se navode neki primjeri gdje su cijene rasle i po 50 posto. Posebno je zabrinjavajuć rast cijena hrane, a poznato je da se i Vlada uključila u ograničavanje cijena pojedinih proizvoda, no i Vlada je u pravilu negirala povezanost prelaska na eura s inflacijom u Hrvatskoj.
Istraživanje profesora Petra Sorića
Prema istraživanju izvanrednog profesora s Katedre za statistiku zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Petra Sorića koje je publicirano u prosincu prošle godine, nije točno da uvođenje eura nije uopće utjecalo na inflaciju, ali i on smatra da taj utjecaj nije bio dramatičan. Odnosno, “efekt nije bio robustan i značajan kada je riječ o agregatnoj inflaciji, to jest ukupnoj košarici dobara koja se mjeri harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena”. No, kada je taj indeks “dezagregirao” na 13 potkategorija, nije pronašao značajan efekt eura na rast cijena kod velike većine inflatornih potkategorija, no iznimke su bile cijene hrane i pića, ugostiteljskih usluga (restorani, hoteli, kafići, catering i sl.) te cijene odjeće. Sorić je također upozorio da je u vrijeme turističke sezone došlo do intenziviranja efekta.
“To vjerojatno znači da je dio trgovaca iskoristio situaciju da bi neutemeljeno povisio cijene i povećao marže”, izjavio je Sorić za Hinu prilikom prezentacije svog istraživanja. Tako je primjerice utvrdio da je euro “krivac” za čak 62 posto inflacije cijena odjeće u lipnju 2023. godine. Kada je pak riječ o rastu cijena hrane i pića, udio eura se kretao od 0,36 posto u siječnju 2023. godine do 33,03 posto u lipnju. Učinak eura posebice se značajnim pokazao u ugostiteljstvu, gdje se u lipnju otprilike polovica inflacije, 48,08 posto, može pripisati uvođenju eura.
Sorić je pritom naglasio da se radi o utjecaju eura na inflaciju, to jest na postotnu promjenu cijena, ne na apsolutne razine cijena pojedinih proizvoda i usluga. Drugim riječima, analiza je pokazala da bi se poskupljenje hrane i pića dogodilo i da nije bilo eura, ali bi ono primjerice u lipnju iznosilo oko dvije trećine onoga kojemu smo svjedočili.
