Na Jadranu se trenutno prodaje nekoliko cijelih otoka. A ima i zainteresiranih kupaca
Trenutno se prodaje barem šest do sedam hrvatskih otoka. Nema ih u oglasima ni agencijskim katalozima. Vlasnici preferiraju anonimnost, a zainteresiranim kupcima pristupa se direktno. Što se događa na tom ekskluzivnom tržištu gdje se operacije vode pod velom tajne za Forbes Hrvatska otkriva Darko Radelja, agent u splitskoj agenciji za luksuzne nekretnine Broker Grupa
Poznato je da mnoge svjetske zvijezde poput Leonarda di Caprija, Johnnyja Deppa i Shakire posjeduju otoke, no možda je manje poznato kako svoje otoke imućni vlasnici traže i po Jadranu.
Na hrvatskom se tržištu prodaje određeni broj otoka, ali nisu svi poželjni za kupnju, ističe Darko Radelja, nekretninski agent Broker Grupe. Naime, klijentima nisu baš svi dostupni otoci interesantni zbog nepovoljnih zakonskih pravila, ali i zato što traže mir, osamljenost i privatnost, željeli bi cijeli otok za sebe bez kućica, restorana i privezišta, a to je iznimno teško pronaći, tumači.
Koliko je hrvatskih otoka dosad prodano ne zna se jer se takve transakcije odvijaju pod velom tajne, ni prodavatelji, a ni kupci ne žele se eksponirati. Iz Broker Grupe kažu da oni znaju za barem šest, sedam otoka koji su trenutačno na tržištu. Ovisno o lokaciji, konfiguraciji terena te je li što na njima izgrađeno cijena im varira između nekoliko milijuna eura pa do dvadesetak milijuna eura.
Ako kupac želi kupiti otok, onda je to uglavnom zato jer želi mir i privatnost, te očekuje da je i sam otok nenastanjen.
Darko Radelja, Broker Grupa
“Gradnja na nenastanjenim otocima je izuzetno stroga, gotovo nemoguća ako već ne postoji barem neka ruševina. U pravilu, takvi su otoci van građevinske zone, što znači da se ne može graditi objekt, pogotovo ne većih gabarita. Moguća je isključivo renovacija ili rekonstrukcija unutar postojećih gabarita ili eventualno izgradnja gospodarskog objekta manjeg obujma. Nitko ne želi dati pravo malo bogatstvo, a da s tim otokom ne može onda ništa”, objašnjava Radelja problematiku s kojom se bakću potencijalni kupci hrvatskih otoka.
Zadovolje li uvjete obiteljskog-poljoprivrednog gospodarstva (OPG) eventualno im se otvara mogućnost gradnje na takvim otocima, no tih uvjeta nije malo. Možda najbitniji od njih su da površina mora biti veća od 30 tisuća kvadratnih metara, a objekt minimalno sto metara udaljen od obale.
Alternativa – nekretnina na pustom otoku
Nerijetko se nakon objašnjavanja cjelokupne procedure i pravila oni koji su zainteresirani za kupnju privatnog otoka na kraju odluče za kupnju većeg zemljišta na manjem, vrlo rijetko naseljenom otoku gdje su nekretnine dovoljno udaljene jedne od drugih, priča nekretninski agent. Pokazuje pritom trenutno aktivne oglase u kojima se nude takve nekretnine.
U prvom slučaju nude se dvije vile od 280 četvornih metara na nenastanjenom otoku u zadarskom arhipelagu. Godina izgradnje je 2013., a okružuje ih imanje od 47,5 tisuća četvornih metara. Eksterijer je napravljen od bračkog kamena, na prostranoj terasi od 300 kvadrata nalazi se prostor za roštiljanje, ali i veliki bazen. Cijena je dostupna na upit.
Druga je takva luksuzna mediteranska kamena kuća na osamljenom otoku pokraj Trogira. Izgrađena 2011. godine kuća je okružena borovom šumom i dalmatinskom vegetacijom, a imanje se prostire na 8.420 četvornih metara. Ograđeno je kamenim zidom kako bi se osigurala privatnost i mir jer se nekretnina nalazi u rezidencijalnom području otoka. Cijena joj je 3,5 milijuna eura.
Zahtjevan proces
Otoci koji su u privatnom vlasništvu nerijetko su obiteljski posjedi, što znači da vlasništvo nije uknjiženo samo na jednu osobu, već na pet, desetak ili više vlasnika. Drugim riječima, to je velika otegotna okolnost prodaji. Ako je, pak, otok u vlasništvu države, to najčešće nije na prodaju, već se daje u koncesiju na nekoliko desetaka godina. To podrazumijeva i stroge uvjete oko gradnje koji su definirani već prilikom ugovaranja koncesije, pojašnjava Radelja.
Treba imati na umu i kako je priobalni pojas zaštićen zakonom i ne može postati privatno vlasništvo jer svi imaju pravo pristupa tom pojasu.
Najveći je izazov, ipak, kaže nekretninski agent, uskladiti želje kupca sa željama prodavatelja, a da se pritom želje klijenata podudaraju sa slovom zakona vezanim za manje otoke.
Ističe i kako je agencija po tom pitanju malo limitirana jer vlasnici otoka koje ga žele prodati rijetko istupaju u javnost ine žele da njihova ponuda bude vidljiva na oglasnicima, već da se pristupa direktno stranci koja je iskazala želju za kupnju otoka.
“Prodaja otoka je iznimno zahtjevan proces koji obuhvaća više različitih područja te je zbilja izazovno to sve objediniti i uskladiti. Klijenti uživaju na našoj obali i našem moru, nautički turizam je ovdje vrlo razvijen i popularan, također je i prednost vrlo razvedena obala, te “pitomo” more. Međutim, komplicirana procedura i vrlo male, pa gotovo nikakve, mogućnosti gradnje ostavljaju kupce otoka u nemilosti, stoga se oni ili okrenu drugom tipu nekretnine ili otocima u državama koje imaju nešto blaže uvjete”, zaključuje Radelja.
